Rudarstvo i geologija su struke visoke zapošljivosti i izvjesne budućnosti jer se za novim izvorima mineralnih sirovina traga širom planete i cijena im raste, izjavio je dekan Rudarskog fakulteta u Prijedoru Vladimir Malbašić.
vremenu smo prelaska na elektro automobile kako bi se smanjila zavisnost od nafte, a samo elektromobil traži 13 vrsta metala. Sektor mineralnih sirovina ako sada nema perspektivu, onda ne znam kada će je imati – rekao je Malbašić Srni povodom 25 godina postojanja i rada fakulteta koji 12. maja obilježava svoj dan.
Fakultet je u četvrt vijeka upisalo oko 450 studenata, od kojih je 153 diplomiralo, 12 magistriralo i šestoro doktoriralo, svega osam ili devet ih nije zaposleno, a dvije trećine zaposlenih radi u struci.
– Ne prođe deset dana da neko ne nazove i traži inženjera. Tako i ovih nekolicina koji su na birou imaju ponude, ali iz nekih svojih razloga nisu prihvatali poslove – naveo je Malbašić.
Fakultet je intenzivirao promotivne aktivnosti u susret prvom upisnom roku, kako onlajn tako i putem bilborda, radio reklama, novinskih tekstova, te organizovanja info štandova na ulicama Prijedora i Dana otvorenih vrata za tridesetak srednjoškolaca mašinske i elektrotehničke struke.
– Krajem prošlog i početkom ovog mjeseca bili smo domaćini georudarijade koja je okupila oko 200 studenata iz Ljubljane, Varaždina, Zagreba, Beograda, Bora, Tuzle i Prijedora. Od rudarskih fakulteta s prostora bivše Jugoslavije, samo Kosovska Mitrovica nije bila – dodao je Malbašić.
On je podsjetio da u Prijedoru postoje studijski programi rudarstvo i geološko inženjerstvo, da je potrebno organizaciono i tehnički unaprijediti prvi i drugi ciklus da bi se krenulo i u treći, te da će u ovom mjesecu pokrenuti proces akreditacije za programe koji imaju rješenja o radu i licence, a koje je još potrebno akreditovati.
– Inicirali smo uvođenje inženjerstva zaštite životne sredine kao novog studijskog programa. Željeli smo nešto što je manje opterećeno osnovnim prirodnim naukama i gdje će prva godina biti približno jednaka rudarstvu i geologiji da bismo imali prohodnost nakon te prve godine, da se studenti mogu prebaciti na bilo koji drugi, a da ne gube godinu- pojasnio je Malbašić.
Prema njegovim riječima, biće to profil koji neće biti striktno vezan za jednu struku nego će praktično imati enciklopedijsko znanje o svim proizvodnim procesima, moći će raditi u bilo kojoj branši gdje je potrebno prepoznati izvore zagađenja i upravljati rješenjima.
– Demografska kretanja nam ne idu u prilog i sve se obrazovne ustanove suočavaju sa smanjenjem broja đaka i studenata. Osim tog opšteg problema, za našu branšu karakteristično je da nemamo srednje obrazovanje, zbog čega već godinama tražimo da se u srednje škole vrati rudarsko-geološki smjer. Takođe se duži niz godina zalažemo za to da Vlada Republike Srpske donese strategiju upravljanja mineralnim sirovinama poput sličnih dokumenata u Srbiji ili Hrvatskoj – naveo je Malbašić.
Kada je riječ o saradnji sa lokalnim nivoom vlasti, Malbašić smatra je potrebno odrediti se da li je visoko obrazovanje strateško opredjeljenje, budući da ima dosta ozbiljne zahtjeve za realizaciju i organizaciju.
– Za to je potrebno ispoštovati propisane standarde u pogledu broja studijskih programa, nastavnog kadra, broja studenata, korisne površine po studentu, studentskog doma i menze. Izdvajanja bi to bila od tri do četiri miliona maraka godišnje. Za budžet grada Prijedora polovina od tog iznosa nije nemoguća misija, a za drugu polovinu bi trebalo dobiti podršku na višim nivoima vlasti – naglasio je Malbašić.
Malbašić je u Prijedoru završio osnovnu i srednju školu, a na Rudarsko – geološkom fakultetu u Beogradu je diplomirao, magistrirao i doktorirao. Na Rudarskom fakultetu Prijedor Univerziteta u Banjaluci radi od 2000. godine, od 2013. je dekan i na toj dužnosti će biti do kraja ove godine, a od 2019. je redovni profesor.
Od ove godine redovni je član Balkanske akademije rudarskih nauka koja ima sjedišta u Beogradu i Sofiji, a okuplja univerzitetske profesore i ljude sa akademskim zvanjima u kompanijama i javnom sektoru iz Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, Grčke, Rumunije i Bugarske. Ove godine produžen mu je mandat i u Odjeljenju za geonauke Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.
