Rade Karanović iz Rasavaca pčelarstvom se bavi dvadesetak godina. Počeo je sa tri, a danas ima 200 pčelinjih društava i živi isključivo od toga. Posla ima dosta, kaže, a u svemu mu pomaže supruga Stojanka. Registrovao je preduzeće i pčelinjim proizvodima snabdijeva više prijedorskih piljara. Najtraženiji su livadski i bagremov med, a Rade prodaje i matičnu mliječ, polen i propolis.
“U toku je vrcanje bagremovog meda, a već nam počinje i dobar unos kestena. U prosjeku po društvu dobijem između 20 i 30 kilograma bagremovog meda. Građanima preporučujem i livadski med, jer je u njemu najviše vrsta biljaka. On je, po mom mišljenju, najbolji mada dosta ljudi voli bagrem. Finog je okusa i tražen je”, ističe Karanović.
Naš sagovornik odavno je shvatio da će nomadskim pčelarstvom osigurati dobar prinos meda. Većina njegovih košnica nalazi se u Grmeču, gdje je priroda izdašna i netaknuta.
“Besmisleno je držati pčele na nekoj lokaciji gdje nema prinosa. Preporučio bih svojim kolegama točkove i selidbu košnica, pa će onda biti više meda. U Grmeču mi počinje unos kupine i lipe, a to će biti sljedeće vrcanje poslije bagrema. Potom ću pčele prebaciti u selo Jelašinovci, na obroncima Grmeča, gdje počinje treća ispaša zvana zlatnica. Ona spada u ljekobilje, a izuzetno je medonosna. To vrcanje bude krajem septembra”, rekao je Rade.
Već desetak godina, ovaj pčelar iz Rasavaca proizvodi matičnu mliječ. Za ovaj proizvod najviše su zainteresovani onkološki pacijenti koji, i po preporukama ljekara, traže ovaj pčelinji proizvod.
“Kada sam počeo da proizvodim matičnu mliječ, naslijedio sam cijenu od ostalih proizvođača, a ona je bila 7 KM po gramu. To je jedan od najskupljih pčelinjih proizvoda. Imam ampule od 14 grama, a sama ta jedna ampula košta 100 KM”, ističe Karanović.
Svjestan je da se mladi teško odlučuju na bavljenje pčelarstvom, jer, kako je rekao, mnogi od njih bi danas da uđu u posao, a već sutra da imaju dobru zaradu. Međutim, pčelarska proizvodnja zahtijeva strpljenje, ulaganje i mnogo rada.
“Činjenica je da bez mladih nema ozbiljnijeg napretka u pčelarstvu”, kaže ovaj pčelar.
Karanović je član Udruženja “Prva pčela” Prijedor, koje broji 120 pčelara. Raduje ih da su, nakon tri-četiri katastrofalne godine, dočekali povoljnu sezonu, ali tvrde da će im ona uglavnom služiti da saniraju dosadašnje gubitke. U odnosu na prethodnu godinu, cijena meda je povećana za dvije marke i sada iznosi 20 KM po kilogramu.
Ako se kupcima med nudi po sumnjivo niskim cijenama, to bi, poručuju iz ovog udruženja, odmah trebalo da bude zvono za uzbunu, jer se vjerovatno radi o patvorenom medu. Stoga se pčelari, po riječima predsjednika Đure Kunića, zalažu za prodaju na pragu, uz savjet građanima da se obraćaju samo provjerenim proizvođačima.
U prijedorskom Udruženju pčelara”Prva pčela” podigli su cijenu meda sa 18 na 20 KM po kilogramu. To je, kako kažu, bilo za očekivati s obzirom da je, u godini opštih poskupljenja, porasla cijena repromaterijala i prihrane pčela. “Mnogi nas pitaju – ako je dobar prinos meda, da li će cijena ići nadole. Nažalost, poskupio je repromaterijal, sirovine, lijekovi, gorivo. Morali smo minimalno povećati cijenu po kilogramu, pa se nadamo da ćemo biti zadovoljni i mi i kupci”, rekao je predsjednik ovog udruženja Đuro Kunić.
