U strankama se vode političke borbe za to ko će biti na kompenzacijskoj listi, jer su siguran ulaz u parlament. Onaj ko je na ovoj listi ne zavisi o broju glasova.
Mnogim kandidatima mnogo je prihvatljivije da budu na kompenzacijskim listama od toga da budu nositelji liste, jer i nositelji liste ovise o broju glasova.
Kompenzacijske liste su ključne za raspodjelu mandata. Koriste ih stranke u onim izbornim jedinicama u kojima su prešle izborni prag, ali u kojima nisu dobile redovni mandat. Glasovi određene stranke saberu se po entitetima te se mandat daje onome ko je na ovoj listi.
Prednosti kompenzacijskih listi su:
Pravednija raspodjela mandata po političkim subjektima – u obzir se uzimaju „rasuti glasovi“ po izbornim jedinicama i političkim subjektima te doprinose da svi dobiju što je više moguće srazmjeran broj mandata u odnosu na ukupan broj osvojenih glasova, na nivou entiteta;
S obzirom na to da se obavezne kvote za manje zastupljeni pol odnose i na kompenzacijske liste, njima se često doprinosi većoj zastupljenosti žena u parlamentima različitih nivoa vlasti.
Nedostaci kompenzacijskih listi su:
Nerijetko služe kao sredstvo dodatnog osiguranja da će pojedini kandidati dobiti mandat i ako ne dobiju dovoljan broj glasova na redovnim kandidatskim listama, tj. ne dobiju dovoljnu podršku birača;
Nije obavezna podjednaka geografska ili etnička zastupljenost kandidata, što može uzrokovati da svi birani sa kompenzacijske liste dolaze iz iste općine, grada, regije.
Kompenzacijske liste nisu na glasačkom listiću.
Za Parlament Bosne i Hercegovine Federaciji Bosne i Hercegovine pripada sedam kompenzacijskih mandata, a Republici Srpskoj pet.
Od 98 mandata u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, između 23 i 27 posto odnosi se na kompenzacijske mandate, a isti je omjer u Narodnoj skupštini RS-a.
Kandidati na kompenzacijskim listama nerijetko su osobe za koje je vrlo izgledno da ne bi bile izabrane preko redovnih kandidatskih listi, ali je strankama bitno da budu izabrani.
