Direktor Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput rekao je “Glasu Srpske” da tri banke koje pripremaju obavještenja za klijente taj posao će završiti do kraja mjeseca.

– Preostale dvije banke trenutno ne šalju obavještenja niti se spremaju, što ne znači da neće u narednom periodu to uraditi ako euribor nastavi i dalje da raste – rekao je Šuput.

Naglasio je da na nivou bankarskog sektora u RS ukupno plasirani krediti sa promjenjivom kamatnom stopom, odnosno sa klauzulom euribor, iznose 1,900 milijardi maraka.

– Od toga iznosa na privredu se odnosi 950 miliona, a preostalih 940 miliona maraka na stanovništvo – kazao je Šuput.

On je podvukao da su banke dužne da obavijeste klijente o promjenama po pitanju iznosa anuiteta.

– Jednostavno banka mora da obavijesti klijenta, osim ako nije drugačije navedeno u ugovoru. Agencija za bankarstvo RS apeluje na banku i klijente da pročitaju svoje ugovore i da strogo poštuju ono što je istim definisano – kazao je Šuput.

Naglasio je da je rast anuiteta na kredite sa promjenjivom kamatnom stopom neminovno, s obzirom da je došlo do rasta euribora te da su tražili od banaka u Srpskoj da ih o tim promjenama informišu.

– Banke usklađuju kamatne stope sa euriborom dva puta godišnje. Odnosno banke ga gledaju na 30. ju­n i 31. decembar. Većina kredita sa promjenljivom kamatnom stopom je vezana za šestomjesečni euribor. Mi smo već najavili da će doći do rasta kamatnih stopa na kredite, jer je euribor porastao, odnosno on više nije negativan, ni na nuli, već je sada blago pozitivan – rekao je još prošle sedmice Šuput i dodao da se taj trend dešava svagdje gdje su banke dale kredite sa promjenljivim kamatnim stopama.

Prema njegovim prognozama, neizvesno je šta će se dalje dešavati po pitanju euribora.

– S obzirom da su recesija, inflacija i kriza prisutne ne može se očekivati da euribor ostane na ovom nivou već da raste, ali za koliko će to biti, teško je u ovom trenutku prognozirati. Prema nekim projekcijama, do kraja ove godine to neće biti dramatično – podvukao je Šuput.

Podvukao je i da je došlo do rasta kamatnih stopa i na depozite.

– Tako da i sa te strane može se očekivati da, ako rastu te kamatne stope, dođe i do blagog rasta kamata na kredite – zaključio je Šuput.

ECB

Upravni savjet Evropske centralne banke (ECB) odlučio je juče da podigne tri ključne kamatne stope te banke za 50 baznih poena. Prema tome, kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju biće povećane na 0,50 odsto, 0,75 odsto i 0,00 odsto respektivno od 27. jula ove godine.

Izvor: banjaluka.net