Posjeta delegacije Investiciono-razvojne banke (IRB) Republike Srpske Rusiji bila je veoma uspješna, jer su privrednici iz ove zemlje Srpskoj ponudili saradnju čija bi vrijednost godišnje trebalo da bude 200 miliona dolara, istakao je vršilac dužnosti direktora IRB Dražen Vrhovac.
Vrhovac je rekao da je ovo veoma bitno, jer je dosadašnja robna razmjena Srpske sa Rusijom iznosila 17,5 miliona dolara.
– Značaj posjete vidjeće se u narednom periodu, a izuzetno značajan će biti i dolazak ruskih privrednika u Republiku Srpsku. Ruski privrednici zainteresovani su za saradnju sa Republikom Srpskom i zato se spremamo za njihov dolazak u septembru na Drugu investicionu konferenciju “Invest Srpska 2022” koja će biti u Prijedoru – naveo je Vrhovac.
On je naglasio da radi toga započinje pripremu sastanaka sa predsjednikom Republike Srpske Željkom Cvijanović, premijerom Srpske Radovanom Viškovićem, kao i sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.
– Tokom našeg boravka u Rusiji vidljiva je bila naklonost i poštovanje prema Dodiku, zbog neuvođenja sankcija Rusiji, te prijateljstvu sa predsjednikom ove zemlje Vladimirom Putinom što je, itekako, važno – dodao je Vrhovac.
Ruska delegacija sagledala sve potencijale srpske i ponudila kvalitetnu saradnju
Prema njegovim riječima, posjeta Rusiji jeste jedna od najznačajnijih za predstavnike Republike Srpske.
– Imali smo sastanak sa delegacijom Privredne komore Rusije, što je izuzetno. U sastavu ove komore je 155 oblasnih privrednih komora koje će dobiti podatke o mogućnostima ulaganja u Republiku Srpsku – rekao je Vrhovac.
On je naveo da je na sastanku sa ruskim privrednicima ponuđen i sporazum kao pravni osnov za saradnju.
– Posjetili smo i Nižnji Novgorod kao jednu od pet najbogatijih oblasti u Rusiji. Imali smo niz sastanaka, među kojima sa predstavnicima Privredne komore ove oblasti, ali i sa uglednim ruskim privrednicima. Oduševilo me što je ruska delegacija bila izuzetno pripremljena za našu posjetu, jer su sagledali sve potencijale Republike Srpske i ponudili kvalitetnu saradnju – pojasnio je Vrhovac.
On je napomenuo da su Rusiji uvedene nepravedne sankcije i zato ima problem sa dobavljačima, što otvara prostor Republici Srpskoj.
FOTO: SRNA
– Dobili smo “bar kod” koji sadrži 734 vrste sirovina koje su Rusiji u ovom trenutku neophodne. Zato postoji interes da saradnja sa Srpskom odmah bude uspostavljena. Brojne su oblasti u kojima možemo sarađivati od drvoprerađivačke, prehrambene, pa do medicinske. Sada je sve do nas i vjerujem da ćemo šansu iskoristiti – kaže Vrhovac.
On je napomeno da bi srpsko-ruski forum trebalo da bude krajem oktobra ili početkom novembra ove godine u Banjaluci kome bi, uz privrednike, bili prisutni i predstavnici vlasti.
Govoreći o promociji investicionih profila Republike Srpske u Austriji, Italiji i u Grčkoj, Vrhovac je rekao da su austrijski investitori veoma zainteresovani za saradnju u više obasti i da dobar dio poslovanja nastave u Srpskoj.
– Sa ambasadorom Grčke u BiH imali smo dobre razgovore, a krajem avgusta ćemo se sastati sa delegacijom velike grčke kompanije. Predstavnici IRB će u septembru na privrednom sajmu u Solunu predstaviti potencijale Republike Srpske. Plan jeste i saradnja sa Mađarskom i Turskom – precizirao je Vrhovac.
Kada je riječ o podršci privredi u vrijeme epidemije virusa korona, Vrhovac je podsjetio da je IRB predložio različite mjere, a dio se odnosio na smanjenje kamatne stope na 0,5 odsto na sve kreditne linije, uveden je moratorijum i grejs period, kao i smanjenje kamata na kredite koji su ranije plasirani po kamatnoj stopi koja je bila viša od pet odsto.
– Razgovarali smo tada sa privrednicima širom Republike Srpske kako bi mogli da preduzmemo kvalitetne mjere. Povratna informacija je bila da smo u tom momentu bili luka spasa za privrednike – rekao je Vrhovac.
Do sada plasirano više od 600 miliona KM za stambeno zbrinjavanje mladih
On je podsjetio da IRB plasira povoljne stambene kredite za mlade bračne parove, što je značajno za demografski oporavak Srpske.
– Kamata za stambeni kredit za mlade bračne parove je tri odsto, a postoji i dio dodatnih subvencija. Krediti IRB su veoma povoljni, a do sada smo plasirali više od 600 miliona KM za stambeno zbrinjavanje – naveo je Vrhovac.
Govoreći o emisiji hartija od vrijednosti, Vrhovac je precizirao da je IRB za različite vrste obveznica uložio više od 620 miliona KM.
– Uvijek smo u službi prevazilaženja poteškoća sa kojima se suočava privreda i narednih dana ćemo realizovati nekoliko emisija obveznica – zaključio je Vrhovac.
