Hoće li Brisel ostati dosljedan da na sjeveru Kosmeta bude formirana Zajednica srpskih opština?
Kakav će biti ishod pregovora Beograda i Prištine 18. avgusta u sjedištu evropske administracije, malo ko se usuđuje davati prognoze.
Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića mir je ideal od kojeg Beograd neće odustati. Ovu, ali i druge poruke saopštiće sagovornicima u Briselu.
Јasno je stavio do znanja da Srbija nikome ne prijeti, već da se zalaže za poštovanje međunarodnih pravnih normi.
Za to vrijeme, premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti i predsjednik SDA Bakir Izetbegović pribjegavaju ratnoj retorici, ujedno etiketirajući Srbiju kao faktor destabilizacije na Balkanu.
Ne prestaju tenzije na relaciji Priština – Beograd. U već zategnutim odnosima, ulje na vatru iz dana u dan dolijeva Aljbin Kurti.
Posljednjih dana pridružuje mu se bošnjački lider Bakir Izetbegović optužujući Srbiju za destruktivnu ulogu na balkanskom tlu.
– Srbija se naoružala do zuba, promoviše srpski svijet koji obuhvata i BiH i Crnu Goru. Pravi strategije koje se odnose i na našu teritoriju. Igra dvostruke igre. Јedno priča Vučić, drugo poslije pričaju Vulin, Dačić – rekao je Izetbegović.
– Ne treba isključiti da bi se ove agresivne politike Beograda mogle pretvoriti i u napad na Kosovo, na ovaj ili onaj način – poručio je Kurti.
Zapaljiva ratna retorika stiže uoči sastanka u Briselu gdje će se za pregovaračkim stolom sastati Vučić, Kurti i specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.
Vučić pesimista, ne očekuje nikakve rezultate. Ipak, kaže da se Srbija neće pridruži narušavanju mira i stabilnosti.
Da li se novim zveckanjem oružja i optuživanjem Srbije, skreće pažnja sa prištinskih namjera o zabrani srpskih registarskih tablica i ličnih dokumenata?
– Srbija nikome i ničim ne prijeti već želi samo da obezbijedi poštovanje međunarodnih pravila i međunarodno pravnih normi – od Rezolucije UN 1244 do Briselskog sporazuma koji su važeći i moraju biti poštovani i primjenjivani. Na silu možete sve, samo se ne zna dokle – izjavio je Vučić.
Ljutnju ne krije ni premijerka Srbije Ana Brnabić. Posebno se referisala na saopštenja Evropske službe za spoljne poslove u kome se stavlja znak jednakosti između Beograda i Prištine u, kako su naveli, podizanju tenzija na Kosovu i Metohiji.
– Tužno je vidjeti da EU ne vidi sopstvenu krivicu za to gdje se danas nalazimo. Da je EU uradila svoj dio posla – osigurala primjenu Briselskog sporazuma i garantovala osnovna ljudska prava Srbima na KiM – stvari bi danas izgledale mnogo drugačije. Zato, molim vas, prekinite sa licemerjem – istakla je Brnabićeva.
Tek očekivani sastanak privukao je pažnju i u američkim krugovima. Dijalog vođen pod palicom EU, ima podršu SAD.
Zeleno svjetlo daju i za formiranje Zajednice srpskih opština, ali u skladu sa, kako su naveli, kosovskim ustavom, znajući da je za Beograd to neprihvatljiv scenario.
– Ako je u skladu sa Ustavom Kosova onda nam ne treba ZSO. Koliko vidim, njih mnogo ne interesuje Ustav Srbije, što bi nas interesovao njihov Ustav – poručio je Vučić.
Nakon razgovora u Briselu, u Srbiju dolazi turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan. Kao jedini lider koji je u vrijeme zategnutih odnosa Rusije i Ukrajine riješio pitanje izvoza ukrajinskih žitarica, ruskog žita i gnojiva čime je dijelom spriječena humanitarna kriza.
Ovim se otvara pitanje da li Ankara može biti uspješan posrednik i između Beograda i Prištine, i na koji način nastoji sačuvati mir i stabilnost u regionu.
Erdogan bi tokom balkanske turneje trebalo da posjeti i BiH.
– Nama je bitno zbog muslimana na ovom prostoru da imamo jako dobre odnose sa Erdoganom. On može da utiče na odnose Prištine i Beograda, ali donekle, kao što je mogao da utiče u ponašanje Bakira Izetbegovića. Ali je činjenica da su oni promijenili svoje mentore i da više gledaju prema SAD, Britaniji i Njemačkoj, nego prema Erdoganu – izjavio je politički analitičar iz Beograda Stevica Deđanski.
Imala je Turska želju i da bude jedan od medijatora u rješavanju krize u BiH. Dijalog u kojem bi učestvovale i Srbija i Hrvatska odbio je upravo Bakir Izetbegović.
Na osnovu ovakvih ishoda, stručnjaci ocjenjuju da međunarodna zajednica krivce traži na pogrešnim adresama.
Umjesto što kritike šalju na račun srpskih zvaničnika, kažu, trebalo bi da prepozaju da destruktivnu ulogu na Balkanu imaju oni sa početka priče koji se zarad jeftinih političkih poena služe ratnohuškačkim porukama.
