Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da se nada da svi u Sarajevu razumiju da ne mogu praviti ucjene u vezi sa izgradnjom gasovoda u Republici Srpskoj.
egeltija je rekao da su BiH potrebna oba takva projekta i u Srpskoj i u FBiH, jer na taj način dobija nove izvore za proizvodnju električne energije i sigurnost snabdijevanja.
On je naveo da je pomalo zabrinjavajuća reakcija iz Sarajeva gdje postaje upitna prekogranična saradnja samo kada se pojave projekti sa Srbijom, a kada se pojave projekti prema Hrvatskoj, onda to ide lakše.
– To su po meni gruba politička miješanja u odnose – izjavio je Tegeltija.
On je rekao Republika Srpska otvorila priču sa “Gaspromom” da gradi elektrane na gas, ali se to se zaustavlja na pitanju prelaska državne granice sa Srbijom, kod Bijeljine.
– Drugo pitanje je Južna interkonekcija, gas koji bi dolazio od Rijeke, preko Splita, Hrvatska je spremna izgraditi komunikaciju do Zagvozda, s druge strane granice BiH, kod Posušja. Taj gasovod u BiH dalje ide prema Mostaru, Novom Travniku, pa do Zenice i Sarajeva. Tu postoji problem unutar FBiH, neslaganja ko upravlja tim gasovodom. U Sarajevu smatraju da je normalno da ide Južna interkonekcija u FBiH, ali da je neprihvatljiv gasovod koji ide u Republiku Srpsku – izjavio je Tegeltija za Blumberg Adriju.
On je istakao da, osim ovog projekta, postoji i proces blokiranja izgradnje hidroelektrane Buk Bijela.
– Bio sam u Vladi Republike Srpske kada smo koncesiju za tu hidroelektranu dodijelili njemačkoj kompaniji, koja je kasnije odustala, i tada u Sarajevu nisu imali ništa protiv, a sada, kada zajednički to rade elektroprivrede Srbije i Republike Srpske, sada imamo problem. Za sve što dolazi iz Beograda, Sarajevo pokušava da napravi problem – rekao je Tegeltija.
Kada je riječ o auto-putu Sarajevo-Beograd, Tegeltija je naveo da u Sarajevu ne prave zvanično problem, ali ne utvrđuju trasu, niti šta počinju raditi.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
– Mislim da je to politička priča o izgradnji auto-puta, prije svega zbog Tuzle i nekih krajeva, ali mislim da u Sarajevu neće početi ništa da rade na tom putu. Imamo i izgradnju aerodroma u Trebinju, gdje je ta investicija veća nego ukupne godišnje strane investicije u BiH, a koju takođe spore – napomenuo je on.
Tegeltija je rekao da je očigledno da dok je ovaj sastav Predsjedništva BiH do pridruživanja BiH inicijativi “Otvoreni Balkan” neće doći i da se nada da će u Predsjedništvo doći nova struktura koja će odblokirati pristupanje “Otvorenom Balkanu”.
– Ako pitate javnost i privrednike u BiH, oni su za “Otvoreni Balkan”. Ako pitate političare, predstavnici srpskog i hrvatskog naroda su za i većina bošnjačkog naroda. Ali, to pitanje je pitanje stava pojedinih stranih ambasada koje su protiv “Otvorenog Balkana” i to su uspjeli nametnuti dvojici članova Predsjedništva BiH – rekao je Tegeltija i istakao da to pravi veliku štetu privrednicima u BiH i građanima.
Kada je riječ mostu na Savi prema Hrvatskoj u Gradišci, Tegeltija je rekao da su izgrađeni most i granični prelaz Gradiška, sa strane BiH, i da postoji spremnost sutra da taj prelaz radi, ali nažalost s druge strane nije tako.
On je istakao da dok je građen most nije ništa urađeno da se izgradi pristupna cesta u Hrvatskoj, iako put od sedam kilometara ne predstavlja prepreku za bilo koga, a kamoli za zemlju članicu EU.
– U idealnim uslovima za godinu i po dana može biti završena pristupna cesta u Hrvatskoj, a ako ponovo budu kupovali vrijeme za izgradnju prelaza, onda to neće biti u funkciji još dvije godine. Naša je ponuda da na graničnom prelazu, koji mi imamo, napravimo zajednički prelaz, ne bi bio prvi, imamo ih u Gradini i u Kostajnici – rekao je Tegeltija.
Govoreći o njegovom mandata na čelu Savjeta ministara, Tegeltija je rekao da je jedino zadovoljan time što je postojala odlična saradnja tokom pandemije, kada su lako i brzo donosili odluke, ali za sve drugo Savjet ministara je uglavnom služio da se blokiraju različiti procesi.
– Svi nesporazumi između Banjaluke i Sarajeva, ali i između SDA i HDZ, stalno su se lomili na Savjetu ministara. Mogli smo više, da se željela dati šansa realizaciji projekata. Nismo bili formirani godinu dana, nismo bili kompletni, imali smo pandemiju i blokadu – rekao je Tegeltija.
Političke priče i sporo pravosuđe koče investicije
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ocijenio je da BiH najviše nedostaju investicije u privatnom sektoru i direktne strane investicije koje najčešće koči to kako pojedine političke strukture predstavljaju politički situaciju u BiH.
Kada su u pitanju javne strane investicije u BiH, Tegeltija je rekao da tu ima napretka, te da neke stvari idu dosta brže, poput izgradnje koridora “Pet ce”.
Tegeltija je naveo da najveći problem o kojem investitori govore jeste odnos pravosuđa prema njima, te napomenuo da oni ne razumiju da sudski procesi traju godinama i da, bez obzira na dokaze, može biti presuđeno na jedan ili drugi način.
Tegeltija se nada da će, ako bude manji pritisak političkih tema na investitore, njih biti više.
– I dalje najveći problem za strane investicije jesu političke teme i priče koje su najčešće otvorene zbog pokušaja da se ostvare unutarstranački ili neki nacionalni interesi, a nikako da bi se nešto ozbiljno napravilo u BiH – rekao je Tegeltija.
Kada je riječ o procesu pridruživanja EU, Tegeltija je naveo da je
BiH trebala dobiti kandidatski status, jer bi to bila poruka povjerenja koja bi omogućila građanima da ne budu obeshrabreni tim putem prema EU.
