Pred početak izborne kampanje očekivano se u javnosti pojavljuju razna istraživanja koja, u zavisnosti koji ih naručuje i plaća, donose željene rezultate. Zato i ne čudi što se drastično razlikuju u korist pojedinih kandidata, a ne štetu njihovih političkih rivala. Tako je bilo pred svake izbore a rijekti su uspješno prognozirali krajni rezultat. Takođe i brojni analitičari i novinari upoređuju podatke sa prošlih opštih izbora, lokalnih 2020. godine, kao i ono što pročitaju iz već pomenutih anketa. Činjenica je da u BiH pa samim tim u Republici Srpskoj ne postoji kredibilna agencija koja nezavinso od naručioca kontinuirano i tokom nekoliko izbornih procesa može da predvidi prbližan ishod glasanja. Zato, ostaje da se vjeruje stranačim naručenim anketama. Naravno, i predstavnici međunarodne zajednice uvijek naruče istraživaja za svoje potrebe. Nažalost i ta ona vrlo selektivno dolaze do javnosti u zavisnosti ko je favorit određenih međunarodnih struktura ili pojedinih zapadnih zemalja. Faktor je imao uvid u nekoliko istraživanja. Naručioci su bile stranke kako vladajuće koalicije tako i pojedine opozicione partije. Rađena su uglavnom krajem jula i početkom avgusta, telefonski, na uzorku od 1007 do 1235 ispitanika, stanovnika Republike Srpske.
Predsjednik Republike Srpske
Logično javnost i stranke su najviše zanimale pojedinačne funkcije za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.
Rezultati svih anketa izdvojili su po tri kandidata.
Za predsjendika Republike Srpske Milorad Dodik, Jelena Trivić i Radislav Jovičić.
Ostali kandidati su na niovu jedan ili dva odsto podrške.
Što se tiče troje favorita sve, ili gotovo sve ankete daju prednost Miloradu Dodiku.
On je u ovom trenutku, u zavisnosti ko je naručio ispitivanja, u prednosti između 11 i 14 odsto u odnosu na Jelenu Trivić.
Samo jedna anketa, u koju smo imali uvid daje prednost kandidatu PDP-a ali npr. u toj anketi stranka penzionera je druga po jačini u Republici Srpskoj što sve druge rezultate spitivanja toliko kontamiinira da nisu relevantni.
Sva druga ispitivanja pulsa birača daju prednost kandidatu SNSD-a.
Jedna anketa tu razliku vidi od čak 15 odsto u korist Milorada Dodika.
Kandidat DNS-a prema svim, nazovimo ih relevnatnim anketama, ima između 5 i 7 odsto podrške.
Milorad Dodik izmedju 34 i 36 odsto ispitanih, dok Jelenu Trivić podržava od 21 do 25 odsto.
Reklo bi se da trka za predsjednika još nije gotova ali je prednost Milorada Dodika gotovo nedostižna.
Ostatak otpada na tzv.male kandidate ili još uvijek neodlučene.
Srpski član Predsjedništva BiH
Što se tiče izbora za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske istraživanja pokazuju da je tu sve jasno.
Željka Cvijanović kandidat SNSD-a ima toliku prednost, prema svim relevantnim istraživanjima, da je ona nedostižna.
Podrška kandidatu SNSD-a kreće se od 15 pa do čak 21 odsto u odnosu na prvog pika opozicije Mirka Šarovića.
Predsjednika SDS-a podržava između 11 i 13 odsto ispitanih punoljetnih građana Srpske.
Željku Cvijanović između 28 i 34 odsto. Treći kandidat lider DNS-a Nenad Nešić , koji je jedini javno rekao da Mirko Šarović ne može stići Željku Cvijanović, diše za vratom lideu SDS-a.
Podršku mu daje od 6 do 10 odsto ispitanih u zavisnosti od naručioca i autora ankete.
Zanimljivo je da gotovo sva istraživanja pokazuju da je ovde sve završeno te da će Željka Cvijanović glatko pobijediti Šarovića.
Ipak, u slučaju male izlaznosti što je relano očekivati, stranačke mašinerije, kada su u pitanju pojedinačni kandidati, moraju imati ključnu prevagu.
Svoju ulogu odigraće i koalicioni partnrei u vladajućoj koaliciji te međustranački sukobi u opoziciji.
STRANKE
Što se tiče partija, sva istraživanja kao najjaču partiju izdvavaju SNSD.
Procenti se drastično razlikuju za sve partije pa tako nije poznato da li će npr. SDS ostati najača druga opcija.
PDP ima jake pojedinačne kandidate poput gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji opet, sve je jasnije, neće raditi za Jelenu Trivić kao ni recimo Milan Miličević za Mirka Šarovića.
Koliko će to uticati na ukupni rezultat partije znaće se tačno 2.oktobra, ali to opciju treba izeti u obzir.
Slično je i sa sukobom svih opozicionara sa Nebojšom Vukanovićem.
Iako on tvrdi da ima enormnu popularnost ankete ne poakzuuju baš tako.
Vukanović je , po tim relevantnim anketama, na ivici cenzusa ali ima i onih koje mu ne daju ni jedan odsto.
Gotovo je izvjesno da će se u suštini izdvojiti jedna velika grupacija – SNSD, možda SDS i PDP ili Draškov PDP.
Ostali se bore pa će onaj ko pređe cenzus imati od dva do pet poslanika a to su Socijalisti, SPS, DNS, DEMOS, Ujedinjena Srpska, NPS,Pokret za državu, Nebojša Vukanović…
Ne treba zaboraviti ni činjenicu da se od 83 poslanika u Skupštini čak 20 mandata dodjeljuje na osnovu tzv. kompenzacija.
A tu stvari, pokazao je i ovaj saziv, variraju i nemoguće je prognozirati ko ih uzima.
Podsjećamo da je 2018 godine npr. DNS je osvojio 11 direktnih mandata i samo jedan kompencazioni dok je NDP sa jednim direktnim dobio čak tri kompenzacije.
BANJALUKA
Ono što je zanimljivost izbora 2018. godine jeste da se prvi put dogodilo da Banjaluka ne odlučuje izbore.
Ta godina po mnogo čemu jeste bila specifična i više se neće ponoviti, od izlaznosti do raznih drugi okolnosti.
I ove godine Banjaluka neće odlučiti izbore.
Loklani izbori pokzalai su da opozicija, na krilima pojedinaca može napraviti rezultat.
Sada su ti pojedinici u opoziciji posvađani, rade jedni protiv drugih a i veliko je i razočaranje birača Draškom Stanivukovićem.
S druge strane Vlado Đajić vratio je SNSD u igru nakon poraza 2020. godine.
U ovom trenutku glasači iz ruralnih sredina su sigurno na strani SNSD-a dok se u gradu vodi velika bitka.
Pojedine ankete pokazuju da SNSD ima blagu prednost u gradskoj zoni Banjaluci ali ipak većina je onih koji govore o nekoj vrsti razlike u nekoliko procenata za opoziciju.
IZBORNE JEDINICE ZA NARODNU SKUPŠTINU SRPSKE
Razliku u Banjaluci 2018. godine SNSD je nadomjestio u drugim izbornim jedinicima i očekuje da bi takva situacija mogla biti i na ovim izborima.
Prema istraživanjima po Izbornim jedinicama situacija je sledeća:
Izbora jednicia 1 : SNSD i kandidati ove stranke ubjedljivo pobjeđuju a razlika samo u Prijedoru bi trbalo da bude od 3700 do 4.700 glasova.
Izbora jednica 2. Ubjedljiva pobjeda SNSD-a. Razlika u Gradišci, Laktašima, Srpcu i Prnjavoru trebala bi biti više od 20.000 u korist aktuelne vlasti.
Izborna jedinica 3: Mrkonjić grad, Ribnik, Čelinac i Kotor Varoš anuliraće u korist SNSD-a Banjaluku i donijeti razliku od od 5000 do 7000 glasova.
Izborna jedinica 4: Opozicija dobro stoji u Modriči, Brod bi se trebao vratiti SNSD-u, velika je borba u Derventi. Sve pokazuje da će u ovoj izbornoj jedinici biti neriješeno ili razlika za opoziciju od oko 1000 glasova.
Izborna jedinica 5: SNSD ubjedljiv zahvaljujući Doboju. SDS u životu drži Teslić. Razlika u korist SNSD-a minimlano 15.000 glasova. Slično i za pojedinačne funkcije ako ne i veća.
Izborna jedinica 6: Ubjedljivo najači adut opozicije. Bijeljina, Lopare i Ugljevik donose tu razliku. SNSD se u Bijeljini oporavio pojačan Slavenom Ristićem trebao bi smanjiti razliku na minimum.
Izborna jedinica 7: SNSD ubjedljiv. Analuriaće razliku iz Izborne jedinice 6 te doonijeti prednost od najmanje 7000 glasova, možda i više zahvaljujući Zvorniku, Milićima, Šekovićima, i dijelom Vlasenici. Bratunac i Srebrenica misterija zbog sukoba u SNSD-u i opozivu načelnika u Bratuncu.
Izborna jedinica 8: SNSD ubjedljivo pobjeđuje. Razlika veća od 10.000 glasova. Pale donose razliku kao i opštine donjeg grada. Jedina nepoznanica je Rogatica.
Izborna jedinica 9: Mala ali velika pobjeda SNSD-a. Trebinje, Nevesinje, Ljubinje, Foča sigurna pobjeda. Višegrad u egalu, Gacko nepoznato. Bileća i Berkovići opozicija. Razlika bi trebalo da bude od 3000 do 4000 glasova prije svega zahvaljujući Trebinju. U opoziciji je rovoska borba između Vukote Govedarice i Nebojše Vukanovića.
