Na samitu Brdo-Brioni zbog protivljenja članova Predsjedništva Šefika DŽaferovića i Željka Komšića nije usvojena Deklaracija koja, između ostalog, govori o BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Umjesto toga usvojeni su zaključci, a srpski član Predsjedništva Milorad Dodik istakao je da je ovakvo ponašanje DŽaferovića i Komšića antiustavno.
Zatražen je i kandidatski status za BiH do kraja godine, ali jeDodik izrazio sumnju da će do toga i doći jer, kako je naveo, Brisel do sada nije bio blagonaklon kada je riječ o prijemu novih članica.
Јoš jednom se pokazalo da su na Zapadnom Balkanu nepomirljive razlike o većini pitanja. Samit se održava od 2010. godine , ali nikada pod ovakvim uslovima i problemima koji su prisutni u Evropi.
Јoš jednom je iskazana potreba za integracijom zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, ali je srpski član Predsjedništva naveo da taj proces mora pratiti i finansijska podrška u narednih pet godina. Kaže, ukoliko ne dođe do pomaka, mora se razmisliti i o drugom putu jer je teško očekivati da će BiH ostvariti uspjeh, a da pritom političkim procesima upravljaju stranci, bez legitimiteta, ocijenivši da takav status nisu imale svojevremeno ni kolonije.
На Брду код Крања у Словенији, током састанака лидера Брдо-Бриони процеса, јасно сам нагласио да БиХ мора да се ријеши колонијалног статуса којег су успоставили странци. То и ЕУ интеграције не иду заједно. pic.twitter.com/8y3xAXEjdr
Na samitu je istaknuto da Brisel treba Zapadni Balkan posmatrati kao jedinstvenu geostratešku zonu i da u jednom paketu treba da postanu punopravne članice.
Domaćini skupa, Slovenija i Hrvatska, vjeruju da će uprkos nesuglasicama BiH dobiti status kandidata i pozivaju Brisel da reaguje. To je i jedan od konkretnih zaključaka samita Brdo-Brioni. Predsjednik Slovenije Borut Pahor, najglasniji je zagovornik da BiH dobije kandidatski status.
– Pozivamo na davanje statusa kandidata BiH do kraja 2022. Pozivamo na uspostavljanje bezviznog režima za čitav Zapadni Balkan do kraja 2022. Pozivamo EU da stane uz Zapadni Balkan u ublažavanju posljedica privredne i energetske krize – reako je Pahor.
Ako je cijeniti prema današnjem sastanku, i raspoloženju Brisela, na sprovođenje “Brionskih zaključaka” BiH će još dugo čekati. Dolazak učesnika samita Brdo-Brioni pokazao je kakvi odnosi vladaju na Zapadnom Balkanu. Hladan prijem hrvatskog predsjednika za dvojac iz Sarajeva. Upravo zbog toga što seZoran Milanović zalaže za legitimno predstavljanje naroda u BiH.
– Moj zahtjev prije nekoliko dana, kada smo pripremali sastanak bio je da se spomene konstituivnost naroda u BiH. Mnogima se čini kao minimum standarda ali kolege iz BiH, neki, to nisu dali – kaže Milanović.
Očekivano – podrška konstitutivnosti je izostala od DŽaferovića i Komšića koji sve više zagovaraju “građanski” koncept BiH. Po ocjeni srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, riječ je o antiustavnom djelovanju, a to kaže nije i jedini problem s kojim se BiH suočava.
– Govorio sam da je BiH kolonijalna zemlja pod upravom stranaca. Čuli smo i neke da je to gori status nego kolonijalni koji je poznat u istoriji, jer je kolonijalna uprava bila odgovorna, a ovdje samo imamo neke kvazi visoke predstavnike nelegalne i nelegitimne koji su bili sa ovlašćenjima koja nikada nisu dobili, koji su pokušavali u BiH da nešto naprave a u suštini su napravili samo veći problem. Kada smo tu gdje smo u BiH, ne postoji konsenzus oko NATO, ali se još zadržava oko EU. Vidjećemo do kada će trajati -rekao je Dodik.
Neizostavna tema bila je i sukob na istoku Evrope. I ovaj put preovladaovali su stavovi koji se mogu čuti i u Briselu. Međutim, Milorad Dodik i ovdje je naglasio da je protiv sankcija Ruskoj Federaciji, ali i protiv miješanja u sukob velikih sila.
– Mislim da je za nas najpametnije da ostanemo neutralni i blizu i jednih i drugih., a ne da se svrstavamo na jednu stranu, jer svrstavanje nas dovodi u poziciju definitivno gubitka saradnje sa drugima. Pokušaćemo ostati u jednoj saradnji i sa jednima i sa drugima. Poručujemo EU da nismo spremni da budemo podanici njihove politike. Kada god mislimo da njihova politika nije u skladu sa našim interesima mi ćemo to jasno reći i rekli smo i ovaj put. Moram da priznam da sam bio u manjini i u odnosu na članove Predsjedništva, a većina je govorila veoma pristrasno – naveo je Dodik.
Problemi u regionu opterećuju članstvo u Evropsku uniju, a na Zapadnom Balkanu ne manjka tenzija. Pregovori Beograda i Prištine nisu odmakli već nekoliko godina ,a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ističe da se Zapadu žuri da završi s ovim pitanjem. Ocjenjujući susret na Brionima, kaže da nije bilo tenzija, ali su razlike vidljive po mnogimpitanjima.
– Gotovo svi ovde, ne računajući BiH, zbog srpskog stava u BiH, su priznali samoproglašeno Kosovo. Mi nismo i nećemo. Razlike su i po pitanju BiH, i stava predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića oko konstitutivnosti, koji je, i Srbija podržala jer je u skladu sa Dejtonskim sporazumom – naveo je Vučić.
Proces Brdo-Brioni u ovom formatu održava se od 2013. godine, a pokrenuo ga je upravo u svom prvom mandatu predsjednik Slovenije Borut Pahor. Ove godine Samit je održan bez stranih zvaničnika i predstavnika međunarodne zajednice.
