Narodni poslanik inicijativom uzburkao duhove: Treba li dozvoliti gradnju objekata u Nacionalnom parku Kozara

Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dražen Vrhovac pokrenuo je inicijativu da se Nacionalni park Kozara „otvori i izgradi kao turistički potencijal“, što je naišlo na oprečna mišljenja u javnosti.

Postavlja se pitanje, može li se i treba li se dozvoliti gradnja na prostoru nacionalnog parka, koji je ne samo zaštićeno prirodno područje, već i memorijalni kompleks i svjedočanstvo velikog stradanja naroda kozaračkog kraja u Drugom svjetskom ratu. Sa područja Kozare u koncentracione logore odvedeno je 68.600 stanovnika, a na memorijalnom zidu ispisana su imena 9.921 poginulog borca.

Vrhovac je nedavno, tokom skupštinske rasprave, poručio da je Kozara veliki resurs i da privrednici jedva čekaju da neko tamo omogući gradnju.

– Na moja pitanja zašto ne omogućimo gradnju turističkih kapaciteta na Kozari, uvijek je odgovorio bio: „Ne može, to je Nacionalni park“. Ja mislim da može. Nacionalni park- u redu, ali kao kočnica razvoja – ne- rekao je Vrhovac i izložio svoje predloge.

– Jedno rješenje je da suzimo prostor NP, da dozvolimo gradnju smještajnih kapaciteta jer današnji turista želi iz hotela da izađe što bliže na ski-stazu, a ne da gradimo na Benkovcu, tri kilometra daleko od staze. Drugo rješenje je da napravimo „džepove“ u NP, da odredimo lokacije gdje će se moći graditi smještajni i turistički kapaciteti, naravno uz određena pravila i uslove, od izbora materijala i spratnosti – precizirao je Vrhovac.

Pozvao je i dva resorna ministarstva da nađu način kako da Kozaru stave u funkciju razvoja čitavog kraja i Srpske.

U samom NP “Kozara” ističu da imaju potrebu za proširenjem smeštajnih kapaciteta na ovom području, ali i potvrđuju da nema zvaničnih inicijativa za gradnju.

– Bez izmjene Zakona o nacionalnom parku i prostornog plana nema gradnje u NP, to može biti samo divlja gradnja. Znači mora se prvo mijenjati zakon. Ja sam poslanika Vrhovca razumio da je imao najbolju nameru, ali možda se nije dobro izrazio. Mi, kao javna ustanova, jesmo da se Kozara otvori i uvodimo nove turističke proizvode, ali sve sa osvrtom na zaštitu parka, kao kulturno- istorijskog nasleđa i zaštitu prirode – kaže za Srpskainfo direktor Božidar Nikoletić.

On napominje da je za NP donesen Prostorni plan područja posebne namjene, koji važi do 2031. godine, te Plan upravljanja do 2029.

– U tim planovima podrazumijeva se određeni vid gradnje u NP, s posebnim osvrtom na zaštitu NP, prirodnih resursa i kulturno- istorijskog nasljeđa. Park je podijeljen u segmentima, prva, druga i treća zona zaštite, sa jasno obilježenim granicama zona. Ne bih želio licitirati lokacijama, ali tu su uglavnom predviđena naselja šatorskog tipa, nije riječ o čvrstoj gradnji – govori Nikoletić.

Podsjeća da jedini objekti koji imaju građevinske dozvole i saglasnost su bungalovi u vlasništu te javne ustanove, te hoteli „Monument“ i „ Bijele vode“.

– Mi imamo idejno-tehničko rješenje, kao javna ustanova, da sa sadašnjih osam spavaćih mjesta u bungalovima, proširimo kapacitet na ukupno 40 osoba. Imamo isto tako i idejno-tehničko rješenje za restoran, koji je nekada postojao u sklopu naše JU, ali je izgorio 2013. Na tom prostoru bi se u narednom periodu, u skladu sa finansijskim mogućnostima možda izgradio restoran koji bi zadovoljavao turističke potrebe – pojasnio je on.

Podsjeća da je Kozara trenutno u fazi dobijanja sertifikata vazdušne banje, te smatraju da bi dobro bilo da to područje postane zona sportsko- rekreativno- zdravstvenog turizma, a „nikako samo turistička destinacija, na primjer Zlatibora, koje su potpuno devastirane“.

A, javnost se upravo toga i pribojava, poučena iskustvom da se zakoni i dozvole kod nas nerijetko mijenjaju po hitnom postpuku i po želji investitora.

I iz Centra za zaštitu životne sredine upozororili su da komocija turista ni u kom slučaju ne bi smjela biti prioritet u odnosu na zaštitu prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa.

– Kozara je područje prema kojem se treba odnositi sa pijetetom, važan istorijski i memorijalni segment. Ta planina je puna ljudskih žrtava, bilo bi ružno da tu pravimo kojekakve turističke spektakle – naglasila je potpredsjednica Centra Aleksandra Dragomirović.

Napominje da BiH i Srpska imaju jedva tri odsto zaštićenog područja, što je daleko od međunarodnog standarda kojem treba težiti.

– Kako sačuvati prirodu, ako ne možemo ni nacionalni park da zaštitimo od neke vrste prijetnji. Turizam možda zvuči romantično, svi smo mi negdje turisti, ali je on u suštini vrlo agresivan po pitanju gradnje raznih objekata koji su neophodni, a sa kojima dolazi i veliki broj posjetilaca. To je potpuno pogrešan potez u kontekstu kakvo je stanje u zaštiti prirode danas. Imamo, nažalost, još mnogo nezaštićenog prostora koji može biti predmet nekih ideja, ali bilo bi skroz kontraproduktivno da idemo u smanjenje obuhvata NP – zaključila je Dragomirović.

Kozara je proglašena nacionalnim parkom 1967. godine, a prostire se na površini od 3.907 hektara. Prošle godine imala je oko 90.000 posjetilaca.

Prostor uređen Zakonom

U Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa RS potvrdili su za Srpskainfo da je prostor NP Kozara potpuno uređen zvaničnom dokumentacijom, Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o nacionalnim parkovima i Zakonom o NP Kozara, planom upravljanja i prostornim planom područja posebne namjene. Donesena je i odluka o uspostavljanju memorijalne zone.

– Postoje tri zone zaštite, zona u kojoj je potpuno zabranjena gradnja, zona u kojoj su potrebne mere aktivnog upravljanja i treća zona u kojoj je dozvoljena gradnja, ali u područjima definisanim planom. Postoje procedure koje treba proći u Zavodu i ministarstvu – pojašnjava Dragan Kovačević, načelnik odjeljenja za zaštitu prirodnog nasljeđa u Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa.

Zavod, kaže, daje mišljenje da li su zahtevi usaglašeni sa svim prostorno- planskim dokumentima i da li objekat može ući u proces pribavljanja građevinske dozvole.

– Na Kozari već ima hotel, kao i na Tjentišu, nisu to potpuno sterilni prostori. Ko bi došao u nacionalni park mora ima infrastrukturu gdje bi bio smješten, neće ni posjetioci doći ako toga nema, ali opet za sve postoji procedura, saglasnost upravljača, mišljenje Zavoda, dozvola ministarstva i to se ne može uraditi preko noći. Kozara je na primjer, radila dogradnju skijališta prije tri, četiri godine. Podnijeli su zahtjev, mi u Zavodu smo to preklopili sa našim kartama, vidjeli da je u skladu sa njihovim planskim dokumentom, dali svoje mišljenje, ministarstvo je izdalo dozvolu i napravljena je ta druga staza – podsjeća on.

Kovačević je potvrdio da u Zavod do sada nije stigao nijedan zvaničan zahtjev za gradnju na Kozari.