Na samo pet kilometara od grada nalaze se Donji Garevci. Plodna ravnica sela pogodna je za poljoprivredu kojom se bavi većina mještana. Zoran Karajica ima farmu muznih goveda. Za „Kozarski vjesnik” tvrdi da se od poljoprivrede može živjeti.
„ Ima posla i obaveza i lijepo je na selu, ali ljudi napuštaju svoja ognjišta i odlaze. Kao i sva ostala sela, i naše nažalost postaje sve više pusto. Mladi odlaze, a starci ostaju. Problem je što u inostrantsvo preseljavaju i čitave porodice”, priča on.
Dodaje daje pored područnog odjeljenja Osnovne škole “Desanka Maksimović” izgrađeno dječije igralište koje je i osvjetljeno.
„Na igralištu kod škole nema uveče djece da se igraju fudbala i košarke kao nekad. I to je žalosno. Postavljen je i temelj za Društveni dom pored škole, ali ako iseljavanje ovako nastavi ne znam kome se to gradi”, navodi on.
Karajica dodaje da kroz ovo selo prolazi pruga, a i put za Trnopolje i Omarsku. Ističe da je ulaganje u infrastrukturu i puteve najveće potreba mještana.
Farmer iz Donjih Garevaca Jusuf Muranović takođe ističe da je potrebno ulaganje u puteve. “Put do moje farme u zaseoku Muranovići je makadmski i dug je oko 800 metara. Nakon kiše bude pun lokvi. Nekada ne može kamion mljekare doći po mlijeko pa ja nabavim šljunak i posipam put. Obećali su mi asfalt prije nekoliko godina, i nadam se da će to i uraditi. Taj put vodi i do zaseoka Jeftenići”, priča Muranović.
Navodi daje u posao na formi na kojoj ima 95 muznih goveda uključena cijela njegova porodica.
“Da je dobro nije dobro, a nije ni toliko loše. Nas poljoprivrednike pomalo zaboravljaju.
Moramo da plaćamo poreze i često nas inspekcije kontrolišu. Kada bi nam koliko-toliko izašli u susret da nas malo podrže i ne pritišću za stvari koje stvarno ničemu ne vode. Nije se lako baviti poljoprivredom, nemaš ni sveca, ni godišnjeg, ni odlazak na more… moraš konstantno biti na farmi pa bi nam značilo da nas više podrže institucije nadležne za poljoprivredu”, priča Muranović.
Podsjeća daje poplava nakon obilnih kiša prošle godine na njegovom imanju uništila silažu i sijeno u vrijednosti od oko 150.000 KM. Priča da su tada humanost pokazali poljoprivrednici iz drugih lokalnih zajednica koji su mu donirali hranu za stoku.
Stevo Savić, član Savjeta mjesne zajednice Donji Orlovci u čijem su sastavu i Donji Garevci, navodi da je osim puteva, potrebno uložiti i u sistem vodosnabdjevanja.
“U većem dijelu naselja ljudi su kopali bunare koji su uglavnom plitki. Mi pijemo vodu iz njih, međutim ispod pruge Žeželji, Grujičići i Đujići piju vodu koja podsjeća na vodu iz kanala. Ona je mutna poslije kiše i ne znam kako uopšte to preživljavaju ti ljudi“, tvrdi on.
Savić priča da pitke vode nema ni u školi.
„Objekat osnovne škole počeli su da grade mještani prije rata, a završena je nakon rata uz pomoć Ministarstva prosvjete i USAlD-a, ali škola nema vode. Kopali smo bunar koji je plitak vjerovatno podložan podzemnim vodama. Tu ima oko 50 učenika od prvog do četvrtog razreda. Neophodno je i krov škole sanirati“, priča Savić.
Podsjeća daje put kraj pruge koji vodi i do škole u veoma lošem stanju.
„Čim padne kiša na tom putu je ogromna bara, ne može dijete doći do škole. Moglo bi se sa Željeznicama RS pronaći rješenje tako da se pored pruge uradi neki kanal, ali taj problem nije riješen godinama“, tvrdi on.
Vjeruje da bi podsticaji za poljoprivredu, ili ostale grane proizvodnje, zadržali mlade u Donjim Graevcima.
„Cijeli život sam ovdje, meni je lijepo u Garevcima, ali ovaj nesrećni rat je promijenio sve, promijenio je način života. Mladi ljudi odlaze u Evropu, moja dva sina su otišla u Sloveniju da rade. Potrebno je mladima dati neki podsticaj, vjetar u krila da bi ostajali na ovim terenima“, smatra on.
TRAŽE STATUS MJESNE ZAJEDNICE
Donji Garevci su u sastavu Mjesne zajednice Donji Ortovci. Mještani kažu da je njih 300 prije sedam godina potpisalo zahtjev da se ovo mjesto izdvoji i dobije status Mjesne zajednice. Navode da je zahtjev upućen lokalnoj upravi, ali da nisu dobili odgovor nadležnih. Procjenjuju da u oko 250 kuća ima više od 1.000 stanovnika. Nakon prošlog Odbrambeno-otadžbinskog rata u Donjim Garevcima kuće su gradile raseljene osobe, tako da su nikla dva nova naselja, Luke i Rosulje.
