Klimatolog Vladimir Đurđević kaže za RTS da na ovim prostorima sve češće imamo obrise mediteranske klime, pošto spadamo u jedan od regiona koji se zagrijavaju brže od globalnog prosjeka. Najavljuje da će proljeće biti toplije od prosjeka i ističe da to nije iznenađenje jer će svaka naredna sezona biti toplija od istog godišnjeg doba od prije 50 ili 20 godina.
Ove godine zima je bila blaga. Prvi put otkako postoje mjerenja, dva grada u Srbiji tokom zime nisu imala nijedan ledeni dan, a zimu su obilježili toplotni, a ne ledeni talasi. Sva tri zimska mjeseca imala su periode sa temperaturom iznad normale. Zabilježen je samo jedan talas hladnoće, i to na Kopaoniku od 5. do 9. februara.
Profesor Vladimir Đurđević, klimatolog kaže za RTS da u situaciji kada je svaka godina toplija od onoga što je bilo prije pedesetak godina nije iznenađenje da se dešavaju stvari koje su neuobičajene
Đurđević naglašava da su promijeni klime doprinijeli ljudi i da je čitav region za 2,5 stepeni topliji nego što je bio prije početka industrijske revolucije.
“Spadamo u jedan od regiona koji se zagrijavaju brže od globalnog prosjeka, pošto je cijela planeta globalno toplija za oko 1,2 stepena”, navodi Đurđević.
“Pojačavamo potenciometar efekta staklene bašte”
Đurđević ističe da je razlog za promjenu klime intenzivno korišćenje nafte i gasa za proizvodnju energije.
“Svake godine smo htjeli da proizvedemo malo više energije. Fosilna goriva su najveći krivac. Pri sagorjevanju fosilnih goriva dodajemo ugljen-dioksid u atmosferu i on ostaje zauvijek tu. Ugljen-dioksid je drugi najvažniji gas sa efektom staklene bašte, poslije vodene pare. Dodavanjem tog gasa u atmosferu, mi malo pojačamo potenciometar efekta staklene bašte i planeta postoja sve toplija”, objašnjava Đurđević.
Kaže da se zato vremenski obrasci mijenjaju i da stvari ne idu nabolje.
“Postoje međunarodni dogovori i pregovori u okviru kojih pokušavamo da problem zadržimo u granicama koje su prihvatljive. Oni ne idu najbolje, ali vidjećemo kako će izgledati”, ističe Đurđević.
Upozorava da pomaka nabolje nema i da se još uvijek držimo trenda koji postoji već 150 godina – svake godine dodamo malo više ugljen-dioksida u atmosferu nego prethodne.
“Danas možda malo manje dodajemo nego prije, ali i dalje dodajemo i radimo istu stvar. Potrebne su duboke reforme da bismo to preokrenuli. Moramo da počnemo da dodajemo manje ugljen-dioksida u atmosferu, a ne svake godine više”, naglašava Đurđević.
Kaže da će se klima stabilizovati tek u trenutku kada emisija bude nula.
“Imaćemo neku novu klimu, čak i u odnosu na današnje uslove, koja će biti prilično različita, ali će bar doći do stabilizacije sistema i tada tek možemo da pričamo o pronalasku novog načina života na tako toplijoj planeti”, kaže Đurđević.
“Sve češće imamo obrise mediteranske klime”
Đurđević kaže da je klima kod nas još uvijek umjereno kontinentalna, ali da se taj pojas sve više pomjera ka sjeveru, dok sve češće imamo obrise mediteranske klime, posebno tokom ljetnjih mjeseci.
“Karakteristike te klime jesu suvi i topli ljetnji mjeseci bez puno padavina. Takva situacija se odražava na poljoprivredu. Suše su kod nas postale duplo češće nego u prošlosti”, navodi Đurđević.
Kaže da se situacija sa padavinama promijenila tako da na godišnjem nivou manje-više dobijemo istu količinu, ali da fale padavine u toku ljeta, pa se to nadoknadi u ekstremnim situacijama kada za kratko vrijeme padne puno kiše.
“Kada imate topliju atmosferu, u njoj možete da imate sedam odsto više vodene pare. Kapacitet atmosfere poraste, bogatija je vodenom parom i onda nastanu olujni oblaci i kiša. Oluje su postale malo intenzivnije i sve češće se dešavaju bujične poplave”, ističe Đurđević.
“Proljeće toplije od prosjeka”
Što se vremenske prognoze tiče, Đurđević kaže da će narednih desetak dana biti neka vrsta klackalice između zime i proljeća.
“Imaćemo narednih dana malo hladnije vrijeme, pa ćemo se opet vratiti na toplije vrijeme, poslije čega nas opet čeka zahlađenje. Nećemo imati u narednih 15 dana neko stabilno vrijeme, imaćemo promjene”, ističe Đurđević.
Kaže da su u srijedu mogući mrazevi u nekim dijelovima zemlje.
“Prema trenutnim prognozama, ovo proljeće bi trebalo da bude toplije od prosjeka, što nije neko iznenađenje. Svaka sezona koja nas očekuje biće toplija od istog godišnjeg doba od prije 50 ili 20 godina”, naglašava Đurđević.
Ističe da će u narednih 15 dana biti i malo više padavina nego što je prosjek za ovo doba godine.
