Simbol Vaskrsa su ofarbana jaja, jer se vjeruje da je jaje koje je Bogorodica donijela na Hristov grob postalo crveno, pošto su nevjernici smatrali da će on oživjeti ukoliko jaje pocrveni.
Zato se ona mahom farbaju tom bojom, naročito prvo, koje ima veliki značaj u srpskoj kulturi, ono čuva dom i porodicu do naredne godine, odnosno narednog Vaskrsa.
Jajetu se od najstarijih vremena pridavala velika pažnja, jer se vjerovalo da je svijet nastao upravo iz njega. U hrišćanstvu se jaje smatra simbolom života, jer asocira na buđenje prirode, bujanje vegetacije, rađanje i plodnost.
Prvo jaje se farba u crvenu boju i zove se čuvarkuća. Čuva se u kući do uoči Đurđevdana, kada se sa raznim biljem stavi u vodu da prenoći. Ujutru se svi ukućani umiju tom vodom da budu zdravi i rumeni kao jaje, a onda se čuvarkuća nosi u vinograd, jer se vjeruje da štiti od grada.
Čuvarkuća može da se čuva i u kući, sve do naredne godine, kada se boji novo, jer se vjeruje da čuva kuću od spoljnih nesreća. Može se reći da je ono “najvažnije” vaskršnje jaje, jer štiti ukućane od bolesti i zla.
Običaj je da se čuvarkuća u Vaskršnje jutro stavi u činiju sa vodom u koju su potopljeni i bosiljak, zdravac i dren. Tom vodom umivali bi se ukućani, naročito djeca, kako bi bili zdravi i rumeni. Običaj je, takođe, da se na vaskršnje jutro djeca “pomiluju” crvenim jajetom po čelu kako bi bila zdrava, a ovaj čin istovremeno simbolizuje krštenje.
Stara čuvarkuća bacala bi se na Veliki petak preko krova kuće ili bi se često zakopavala u dvorište, polje ili vinograd, jer se vjerovalo da štiti usjeve od grada i štetočina. Neko je baca i u rijeku, da odnese sva zla i nesreće koje su pale na njega, umjesto na kuću koju je sačuvao, piše Kurir.
Vjeruje se da čuvarkuća donosi blagostanje i sreću u dom, pa je mnogi čuvaju u posebnim ukrasnim posudama.
