Sabor SNSD na kojem bi trebalo da se bira novi predsjednik stranke trebalo bi da se održi do kraja ovog mjeseca u Doboju.
Milorad Dodik, kao i u protekle skoro tri decenije, neće imati konkurenciju za novi mandat na toj funkciji.
Otkako je u martu 1996. godine održan Osnivački Sabor tadašnje Stranke nezavisnih socijaldemokrata, kada je prvi put izabran za stranačkog predsjednika, pa sve do danas, aktuelni lider SNSD nije imao priliku da se na unutarpartijskim izborima i saborima suoči sa makar jednim konkurentom koji bi želio da preuzme tu dužnost. Umjesto toga, već po pravilu, Milorad Dodik je jedini kandidat za predsjednika stranke, a njemu na crtu, makar „pro forme“ ili pokazivanja javnosti demokratskog kapaciteta partije, ne usuđuje se izaći nijedan protivkandidat.
Cvijanovićeva odbila Amerikance
Jedini put u istoriji postojanja SNSD spekulacije o mogućoj smjeni na čelu te stranke pojavile su se prije nešto manje od dvije godine, a one su, kako je otkrio sam Dodik, dolazile spolja.
Naime, krajem 2021. neprikosnoveni lider SNSD otkrio je da ga je tadašnja predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, koja se u to vrijeme vratila iz posjete SAD, obavijestila da joj je u određenim američkim političkim krugovima bilo ponuđeno da “izbaci njega i preuzme da vodi SNSD”.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
– Čim je došla, ona me odmah obavijestila da su joj neki rekli kako bi bilo dobro da izbaci Dodika i preuzme SNSD. Ona je ustala i rekla im: “Vidite li vi da sam ja ozbiljna žena, što pričate gluposti”. Nemam na tu temu ništa posebno da kažem – izjavio je Dodik.
Inače, najavljujući prije nekoliko mjeseci Sabor SNSD za posljednju nedjelju septembra, Dodik je poručio da je na ovogodišnjim unutarstranačkim izborima cilj SNSD da se partija modernizuje, statutarno uredi, te da se, kako je naveo, omogući veće kretanje kadrova kroz stranku.
– To radimo kako bismo mogli brže reagovati na zahtjeve partnera, kao što su borci, sindikati, penzioneri i druge grupacije, ali i da unaprijedimo međugeneracijsku komunikaciju – govorio je Dodik u aprilu ove godine.
Na pitanje novinara koliko bi moglo biti kandidata za predsjednika SNSD na predstojećem Saboru u septembru, Dodik je odgovorio da je „moguće da obnovi mandat, ali da o svemu odlučuje partija“.
Strah od gubitka benefita
Činjenica da na unutrašnjim izborima najveće i najmoćnije političke stranke u Republici Srpskoj ni ovog puta, gotovo sigurno, neće biti protivkandidata Miloradu Dodiku za novog partijskog šefa, prema mišljenju komunikologa Mladena Bubonjića predstavlja dokaz tome da u Srpskoj postoji manjak demokratskog kapaciteta uopšte, odnosno, kako ističe, nedostatak i političke i demokratske zrelosti jednog društva, koje se reflektuje kroz rad političkih stranaka.
– Što se tiče samog SNSD, niko se ne usuđuje Dodiku ne samo da izađe na crtu, već da mu se suprotstavi i dovede u pitanje bilo koju njegovu odluku. To je, inače, boljka tranzicionih društava, koja su ranije imala nedemokratski sistem, kao što je komunizam. Sada, kada makar formalno imamo dio demokratije, baš kao u komunizmu, na domaćoj političkoj sceni gradi se kult vođe, a to je, kada je riječ o našim strankama, najizraženije kod SNSD. Tu doslovno možemo da vidimo refleksiju starog sistema kroz stvaranje kulta vođe koji je nedodirljiv i čije se odluke ne dovode u pitanje – kaže Bubonjić.
FOTO: FOTO: PRIVATNA ARHIVA
Dodaje da ne treba imati zabludu da bi i u nekim drugim ovdašnjim političkim partijama, koje se u javnosti inače predstavljaju kao demokratske, bila slična situacija, ali one, objašnjava Bubonjić, nemaju moć kakvu trenutno ima SNSD.
– Zbog toga u slabijim strankama postoji više demokratskog kapaciteta i takmičarskog duha koji će dovesti do novog lidera. Da je SNSD slabiji, vjerovatno bi se i tamo neko drugi pojavio i doveo u pitanje Dodikovu vlast, kao i njegov položaj u stranci. Međutim, dok su ovoliko moćni, i to ne samo kao stranka, već su doslovno postavili monopol nad cijelim društvom i političkim sistemom, niko se ne usuđuje zarad sebe i svojih ličnih interesa da Dodikovo liderstvo dovodi u pitanje, jer sve što imaju mogu da izgube. Sve dok su poslušni, dok se dodvoravaju i idu niz dlaku vođi, mogu imati benefite. Vidjeli smo u nekim ranijim slučajevima kako prolaze oni koji su se suprotstavili ili odbili poslušnost. Takvi odmah padaju u nemilost i zbog toga se niko ne usuđuje da se suprotstavi Dodiku, pa makar i formalno na unutarstranačkim izborima – smatra Bubonjić.
Na pitanje da li to znači da SNSD, kao stranka, nema budućnost bez Dodika, jer jednom, prije ili kasnije, sadašnji partijski šef više neće obavljati tu dužnost, Bubonjić odgovara da to prije svega zavisi od brzine izlaska društva u Srpskoj iz tranzicione faze.
– Ta faza jednom mora da prođe, sa Dodikom ili bez Dodika. Sada je SNSD prvenstveno formiran kao jedna interesna grupa. U pojavnom obliku oni se pokazuju da su povezani ideološki, ali suštinski njih povezuju interesi. Sve dok je tako i dok imaju sve resurse zahvaljujući stranci, dotle će i SNSD da bude jak. Opet ponavljam da bi upravo zbog toga što još nismo izašli iz tranzicije i u ostalim političkim partijama bila ista ili slična situacija, samo što nisu dovoljno jake pa se stvara privid demokratskog kapaciteta. Da su, recimo, SDS ili PDP na istoj poziciji moći kao SNSD, da imaju takvog lidera kakav je Dodik i takvu strukturu moći, pretpostavljam da bi se ista situacija dešavala i kod njih. To je samo refleksija stanja u društvu – zaključuje Bubonjić.
U OPOZICIJI BEZ KONKURENCIJE
Osim SNSD, koji će uskoro birati novog-starog predsjednika stranke, već sljedećeg mjeseca održaće se i Sabor PDP na kojem aktuelni predsjednik te stranke Branislav Borenović takođe neće imati konkurenciju zbog odluke vrha PDP da mu mandat bude produžen do lokalnih izbora 2024. godine.
Ranije, u junu ove godine, Izborna skupština SDS izabrala je Milana Miličevića za novog predsjednika te stranke, a zanimljivo je da ovog puta novi predsjednik najveće opozicione partije u Srpskoj takođe nije imao protivkandidata.
