„Procedura svih sukcesivnih aktivnosti u procesu otvaranja rudnika je detalјno geološko istraživanje. Mi ne možemo govoriti o egzaktnim podacima, količini uglјa, kvalitetu na lokalitetu Bukova Kosa, jer o tome postoje samo neke prognozne rezerve i naznake. Zato je kroz proces detalјnih geoloških istraživanja, neophodno potvrditi ranija istraživanja Bukove Kose i doći do preciznih podataka o količini, kvalitetu i mogućnosti eksploatacije uglјa na ovom području“, rekao je prof. dr Vladimir Malbašić, profesor Rudarskog fakulteta u Prijedoru.
Skupština grada Prijedora dala je saglasnost za detalјna geološka istraživanja na Bukovoj Kosi. Zaklјučak je da se mora čuti mišlјenje struke. Šta kaže struka, zašto se traži detalјno geološko istraživanje ovog lokaliteta?
– U zadnje vrijeme, od ovih globalnih kretanja, cijene energenata rastu na svjetskom tržištu i svakako da sirovine koje svojom količinom i kvalitetom u svojim ležištima i nisu bile interesantne u ranijem periodu, sada postaju tražene i prihvatlјive. Geološka istraživanja su prvi korak da se egzaktno utvrdi koliko čega ima na tom lokalitetu, o kakvom kvalitetu se tu radi i da li je sve to, u konačnici, ekonomski isplativo.
Struka je već nekoliko puta govorila o istraživanjima, održana je i posebna sjednica Skupštine grada na ovu temu. Koliko je daleka nit od istraživanja do eksploatacije, šta to zapravo znači sada u ovom momentu?
– Na posebnoj sjednici Skupštine grada, mi smo dali informacije kojima raspolažemo, ne samo o uglјu, već i o drugim mineralnim sirovinama i potencijalima grada Prijedora. Rasprava je išla u pravcu što racionalnijeg korištenja mineralnih sirovina i resursa na ovom našem području. Generalno, kada pričamo o nekoj proceduri, što se i nalazi u radnim materijalima koji su se našli pred odbornicima, procedura svih sukcesivnih aktivnosti u procesu otvaranja rudnika je detalјno geološko istraživanje. To je početna faza u kompletnom procesu, gdje potencijalni koncesionar ili investitor mora da uradi detalјan projekat istraživanja, na osnovu kojih dobija istražno pravo. Prije toga, on svakako pokreće proceduru dobijanja koncesije, odnosno koncesiono pravo na to ležište, i kada to pravo dobije, koncesionar mora po svim pravilima struke, tehničkih standarda da obavi i terenska geološka istraživanja, koja će dati dovolјno podataka, da se kroz elaborate pokažu rezerve. To je jedan od početnih koraka, a do početka eksploatacije, mora da protekne određeno vrijeme kako bi se obavila, terenska, laboratorijska ispitivanja, elaboriranje rezervi, potvrđivanje rezervi, izrada studije ekonomske opravdanosti eksploatacije. Tu je i izrada studije o uticaju na životnu sredinu, u kojoj opet postoji dugotrajna procedura do dobijanja ekološke dozvole, koja jeste uslov za odobravanja rudarskih projekata. Kada se svi ti poslovi završe, tek tada su zakonski odobreni rudarski radovi i eksploatacija.
U praksi, u kojim sve slučajevima stručnjaci ne preporučuju otvaranje rudnika?
– U suštini, da li će do eksploatacije rude doći ili ne na nekom lokalitetu i kakav će biti stav struke, treba istražiti da li će ta eksploatacija biti tehnički i ekonomski opravdana, da li se mogu negativni uticaji na životnu sredinu svesti na minimum, odnosno držati u prihvatlјivim granicama, da li prirodni uslovi, odnosno količina i kvalitet omogućavaju duži vremenski rok eksploatacije, da li kvalitet mineralne sirovine zadovolјava tržište i tržišne zahtjeve i potrebe. U svakom slučaju, postoji mnogo odgovora koje je potrebno kroz ovaj projekat istraživanja terena i dokumenta pronaći. Tek onda možemo govoriti da li se isplati ili ne, raditi na nekom ležištu rude.
Imate li vi procjenu koliko tu uglјa ima, kakvog je kvaliteta i koliko bi vremenski trajala ta eksploatacija, šta govori mapa o mineralnim sirovinama na teritoriji Prijedora?
– Mi smo na Skupštini grada prezentovali prethodno istraživanje sa Bukove Kose. Ta istraživanja su obuhvatala, pored ovog lokaliteta, i prostor Palančišta, Božića i Marina. Tu su rađena geološka istraživanja. Ovdje se sada radi o jednom dijelu, odnosno djelimičnom istraživanju tog prostora, jer je još Rudnik želјezne rude “Ljubija”, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, radio određene bušotine, ne bi li pronašli neke druge mineralne sirovine, odnosno ugalј. Urađen je određeni broj bušotina, koje doduše, nikada nisu do kraja elaborirane. Mi ne možemo govoriti o egzaktnim podacima, količini uglјa, kvalitetu, jer o tome postoje samo neke prognozne rezerve i naznake. Zato je sada, kroz proces detalјnih geoloških istraživanja, neophodno prvo potvrditi ono što je do sada urađeno kada je u pitanju ranije istraživanje Bukove Kose. Jedino tako se može doći do preciznih podataka o količini, kvalitetu i mogućnosti eksploatacije na ovom području.
Rudarstvo je prošlost i sadašnjost Prijedora. Mnoge porodice žive od toga. Da li, po Vašem mišlјenju, rudarenje ima budućnost u našem gradu, s obzirom na bogatstvo kojim rasplažemo?
– Moj stav, a to govorim studentima i mladim kolegama, da je na nama da poštujemo stav struke, da se ponašamo profesionalno i odgovorno, i da sugerišemo lokalnoj zajednici šta bi se od sirovina moglo koristiti. Prijedor ima izvjesne količine želјezne rude, koje mogu trajati između dvadeset i trideset godina, uz uslov da se racionalno koriste. Prijedor je bogat ne samo metaličnim, već i nemetaličnim mineralnim sirovinama i ima ogroman hidro potencijal. Dakle, mineralne sirovine na teritoriji grada Prijedora, uz racionalnu eksploataciju, mogu biti efikasno i ekonomski opravdano korišteni, samo je neophodno napraviti strategiju i plan, kako i koju vrstu sirovine i u kojoj količini koristiti. Mi stojimo na raspolaganju lokalnoj zajednici i potencijalnim investitorima, kao lјudi od struke, a na investitorima, državi i lokalnoj zajednici je da odluče u kom obimu i kojom dinamikom, rudna bogatstva mogu biti korištena, a perspektiva kada je Prijedor u pitanju, postoji.
