Prestanak stranog intervencionizma kroz prekid mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, i zatvaranje OHR-a, kako je prvobitno predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Ovo je suštinaSporazuma o punom suverenitetu BiH koji je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, na potpis predložio partnerima na nivou BiH.
Da se o Prijedlogu izjasne, lideri stranaka iz Federacije imaju vremena do sljedećeg sastanka, zakazanog u drugoj polovini oktobra.
I dok iz Srpske stiže jasna podrška aktu i prijedlogu da se suverenitet BiH, ako već u verbalnom prostoru postoji i na djelu pokaže, u susjednom entitetu – za sada tišina.
Predugačak je niz stranih i domaćih zvaničnika, diplomata, a ponajprije sarajevskih funkcionera koji već decenijama i u svakoj prilici, verbalno i bezrezervno, naglašavaju podršku suverenitetu BiH.
Svi oni imaju šansu da riječi u djelo “pretvore”. Domaći zvaničnici – potpisom na Sporazum koji im je od ponedjeljka u posjedu.
U njemu ispoštovani postulati Povelje Ujedinjenih nacija, Evropskih konvencija, Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH…
Predloženi sporazum podrazumijeva da BiH na cijeloj teritoriji uspostavi puni suverenitet kako je inicijalno i predviđeno u Dejtonu i spriječi strani intervencionizam.
Da Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o Ustavnom sudu kojim bi strane sudije vratila u njihove domovine.
Da zajedno sa entitetskim skupštinama, OHR – u i Savjetu za implementaciju miru zatvori bh. vrata. I da potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma – Srbija, Hrvatska, BiH, Federacija i Republika Srpska – sve zajedničkom izjavom potvrde.
– Ako hoćete da pravimo državu, onda treba da bude ozbiljna, a ozbiljna može da bude ako se zasniva na Ustavu a ne na tim budalaštinama. Ako nećete onda pristajete da priznate da ste poltroni, onda priznajte da ste podanici, onda priznajte da niste suvereni. Nemojte nam pričati o duplim aršinima. Sve su to stvari koje moramo da stavimo na dnevni red političkih foruma, ako hoćemo nešto da uradimo. A ne da ovako glumataramo stalno – rekao je Dodik.
Pozivati se na suverenitet, a nemati ga, prilično je apsurdna situacija, ukazuje srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
Јoš apsurdnije, ponižavajuće i degutantno da izabrani ili neizabrani stranac, ko god da je, može da bude iznad demokratski izabranih institucija kao što su parlamenti u BiH.
– Ako kažemo da je BiH suverena, ona to mora da pokaže na djelu. Meni prilično djeluje neprihvatljivo da oni koji se pozivaju uporno na suverenitet BiH u namjeri da kobajagi očuvaju taj suverenitet ili da ga nadograde ili da ga utvrde, su oni koji upravo zagovaraju i ostanak stranih sudija i ostanak nekih neizabranih stranaca koji nama treba da kroje kapu ovdje. Prema tome, to su nespojive stvari – kazala je Cvijanovićeva.
Vrijeme je da se lažne samopredstave o suverenitetu potisnu u arhiv.
Gdje je odavno trebalo da budu smješteni i razni dekreti, od tuđina nametnute odluke i iza zatvorenih vrata ispisivani akti po principima “cezarističke” politike. A da primat i u BiH preuzme demokratija kao osnov svake civilizacije, poručuju univerzitetski profesori i pravna struka.
– Više nego dobar poziv koji bi trebao da osvijesti sve političke elite u BiH, privuče ih u jedan koncept djelovanja koji bi podrazumijevao donošenje rješenja koje kreiraju isključivo ljudi u BiH bez upliva bilo koga izvana. I to je suština cijele priče – istakao je Vlade Simović, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.
Kažu da je predloženi sporazum, ukoliko bude i prihvaćen, prvi iskorak naprijed domaćih političara ka normalnom životu u postdejtonskoj BiH. I ujedno ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji kojoj BiH valjda teži.
– To bi zapravo bio najveći korak od potpisivanja mira jer bi on značio da smo sazreli kao društvo da preuzmemo odgovornost za sopstvenu zemlju koliko god ko bio zadovoljan njome i da na taj način damo sigurnost ljudima koji ovdje žive da ovo nije nekakav improvizorij ili protektorat, nego nešto što može da traje i nešto u čemu oni mogu da organizuju žiovote svoje i sovjih porodica – naglasio je pravnik i magistar pravnik nauka Ognjen Tadić.
Budućnost u demokratiji ili tavorenje u bh. protektoratu sa kojim eksperimentiše kako se kome prohtije!?
Dilemu bi trebalo da riješe vodeći političari iz Federacije. I to već za koju sedmicu.
