Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kao i v.d. direktor Službenog glasnika Srpske Miloš Lukić izvjesno neće imati pravično suđenje, što se može nedvosmisleno zaključiti iz dosadašnjeg toga krivičnog postupka pred Sudom BiH, istakao je branilac predsjednika Srpske Goran Bubić.
Saopštenje odbrane predsjednika Republike Srpske prenosimo u cijelosti:
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, (kao i Miloš Lukić, v.d. direktor Službenog glasnika Republike Srpske) izvjesno neće imati pravično/pošteno suđenje, što se može nedvosmisleno zaključiti iz dosadašnjeg toga krivičnog postupka pred Sudom Bosne i Hercegovine.
To se prvenstveno zaključuje iz sudskih odluka o odbijanju zahtjeva za izuzeće postupajućeg sudije za prethodno saslušanje. Nije potrebno biti pravnik pa zaključiti da se ne može smatrati nepristrasnim sudijom ličnost o čijem je potencijalnom profesionalnom napredovanju odlučivao optuženi, ovdje predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, prema odredbama Ustava BiH. Ovo učešće u ustavnom postupku, prema izričitoj dispoziciji člana 3.(b) Ustava BiH, u kojem se Milorad Dodik izjašnjavao kao srpski član Predsjedništva BiH, da postupajuća sudija ne bude imenovana za sudiju u Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu, od Suda BiH je proglašeno sporednim i posrednim, bez uticaja na izbor za sudiju u konkretnom slučaju. Na ovaj način su očigledno ignorisane odredbe Ustava BiH, kao što se inače zaobilaze u ovom predemtu, što se objektivno ne može prihvatiti, a Sud BiH po mišljenju odbrane pokazao pristrasan stav odlučujući da se zahtjev za izuzeće odbije kao neosnovan.
Slično se dogodilo i kod odbijanja drugog zahtjeva za izuzeće istog sudije. Zahtjev je odbijen od strane Suda BiH s obrazloženjem da je postupajuća sudija vraćanjem optužnice i uputama datim Tužilaštvu BiH učinila optužnicu jasnijom, i da je to u interesu optuženih, jer tako mogu lakše da se brane. Na ovaj način je potvrđen navod odbrane u zahtjevu za izuzeće da je u osnovi sudija “iscrtavala” optužnicu umjesto Tužilaštva BiH. Takođe, nije potrebno biti pravnik pa zaključiti da će nejasnija optužnica teže proći na sudu, a jasnija optužnica lakše. Znači da intervencija sudije definitivno nije bila u korist odbrane, kako se tvrdi u razlozima za odbijanje zahtjeva za izuzeće, već danajski poklon odbrani. Drugo je pitanje što ni mađioničar predmetnu optužnicu ne može “razjasniti” jer u simuliranom “krivično-pravnom” događaju iz optužnice pravno ne postoji krivično djelo. Prema Ustavu BiH, prema aneksima na Ustav BiH i prema Dejtonskom sporazumu u cjelini, visoki predstavnik u BiH nije zakonodavac, ni kao institucija, a ni gosp. Kristijan Šmit personalno nije visoki predstavnik.
Odbrani još nije uručeno rješenje Suda BiH o odbijanju prethodnih prigovora na optužnicu jer mediji izvještavaju da su prigovori odbijeni. Po običaju neki mediji prije saznaju za sudsku odluku nego stranke u postupku, pa je i ovo dokaz objektivnosti. Odbrana će sačekati uručenje sudske odluke prije bilo kakvih komentara u vezi s odbijenim prethodnim prigovorima na optužnicu.
Vjerovatno polazeći od opisanog, dosadašnjeg toga ovog političko-krivičnog postupka, jedan broj medija listom najavljuje objektivno postupanje u predstojećem toku postupka, ističući kako će postupajućeg sudiju pojedinca, koji će suditi po predmetnoj optužnici, odrediti CMS sistem evidencije sudskih predmeta. I to kompjuterski, automatski, nasumično objektivno. Prema ovoj medijskoj kampanji CMS sistem je tehnički savršen. Čitajući ovo čini se vjerovatnim da sudskim CMS sistemom ne upravljaju ljudi ni bilo kakvi zakoni, posebno ne domaći zakoni u Bosni i Hercegovini. Ispada da su u BiH na snazi Marfijevi zakoni jer će CMS sistem automatski odrediti da šnita hljeba s pekmezom padne na namazanu stranu.
Zato je izvjesno da se u ovom političkom procesu, zasnovanom na nepravu, ne može očekivati pošteno suđenje optuženima. Kako je i ranije isticano stvarna meta ovog postupka su institucije Republike Srpske, među kojima je primarno institucija predsjednika Republike Srpske, a onda i Narodna skupština Republike Srpske, čije zaključke iz 2021. godine usmjerene na zaštitu imovine Republike Srpske, u skladu s Ustavom Republike Srpske i Ustavom Bosne i Hercegovine, sprovodi Milorad Dodik kao legitimno izabran predsjednik Republike Srpske.
