Ima jedan detalj u vezi sa onim što je Kristijan Šmit nametnuo kao svoje krivično djelo neizvršenja odluka visokog predstavnika, na koji se ne ukazuje ovdašnjoj javnosti. To je mjesto na koje je Šmit naredio da to njegovo krivično djelo (kao član 203a) mora biti smješteno u Krivičnom zakonu BiH, a to je grupa krivičnih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, smatra dr Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.
On dodaje da je riječ o Glavi XVII tog zakona, čiji puni naslov glasi: “Krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom”.
– Kakvog li apsurda. Jer, nigdje u međunarodnom pravu ne postoji kao vrijednost da pojedinac, inostrani državljanin, može državi članici UN svoju volju nametati kao zakon. Štaviše, međunarodno pravo, počevši od Povelje UN pa preko svih ostalih izvora tog prava, najstrožije zabranjuje takvo ponašanje prema državama i kao sankciju, članom 53 Bečke konvencije UN o pravu međunarodnih ugovora, propisuje pravnu ništavost svakog takvog akta.
Zbog toga ni Dejtonskim sporazumom nije moglo biti propisano da OHR u BiH može svoju volju nametati kao zakon niti da nametne da je krivično djelo ako se ne poštuje volja OHR-a.
Iz tih razloga je protivpravno i krajnja je hipokrizija reći, kao što je učinio Kristijan Šmit, da je njegova inkriminacija nepoštovanja njegove volje navodno vrijednost zaštićena međunarodnim pravom i da je to navodna čovječnost.
Naprotiv, takvo ponašanje je antipod vrijednosti i čovječnosti i predstavlja najgrublju laž.
Sve to prelazi granicu licemjernosti, moralni je, a ne samo pravni sunovrat, i predstavlja neoborivi dokaz kolonijalizma nad BiH i negacije njenog prava na suverenost – zaključuje dr Milan Blagojević.
