Nakon svih informacija koje jasno ukazuju da je Kristijan Šmit kršio Zakon, od lažnog predstavljanja do nelegalnog unošenja dugih cijevi u BiH, Tužilaštvo još ne sprovodi istragu. Čekaju da im bezbjednosne agencije dostave “valjan dokument” u kojem se navodi koje članove Zakona je Šmit prekršio. Zaboravljajući, nemjerno ili ne, činjenicu da upravo Šmit, nema “valjan dokument” koji potvrđuje njegov status visokog predstavnika. Onaj iz Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Dok BiH sve dublje tone u poličko-pravosudni mulj, selektivnim djelovanjem nadležnih institucija, koje za samo mjesec nezakonitog procesa, predsjednika Republike Srpske i direktora Službenog glasnika dovedu pred sudije, u Tužilaštvu BiH po pitanju kršenja zakona od strane njemačkog državljanina Kristijana Šmita, i dalje sjede skrštenih ruku. Krajem prošle sedmice javnost su obavijestili da je putem CMS sistema dopis Sipe dodijeljen tužiocu.
– Tužilaštvo BiH je prije više od mjesec zaprimilo akt Državne agencije za istrage i zaštitu, koji je putem CMS sistema dodijeljen u rad tužiocu. U navedenom predmetu nisu do sada dostavljeni dokazi, koji bi upućivali na to da su izvršena krivična djela iz Krivičnog zakona BiH od strane službenih lica u institucijama BiH ili stranih državljana – naveli su iz Tužilaštva BiH.
Na današnji naš zahjtev da nam na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama dostave podatak o kojem tužiocu je riječ, nisu odgovorili. Međutim, prema našim saznanjima, izvještaj SIPE leži u ladicama Tužilaštva iz razloga što u njemu nije naznačeno koji članovi Krivičnog zakonika BiH su prekršeni, te se stoga još uvijek ne postupa. Nekadašnji tužilac Nebojša Pantić pojašnjava da lice ili institucija koja podnosi prijavu, u konkretnom slučaju Kristijana Šmita SIPA, nije u obavezi da kvalifikuje krivično djelo. To je pravo i dužnost tužioca, kako i piše u Zakonu o krivičnom postupku BiH.
– To je posao tužioca. To što SIPA nije kvalifikovala te radnje kao neko krivično djelo, to nije nikakva zapreka za tužioca da radi svoj posao. Јer tužilac ima posao da on iz sadržaja utvrdi o kom krivičnom djelu bi se moglo raditi ili ne postoji nikakvo krivično djelo – poručio je advokat Nebojša Pantić.
A krivičnih djela, barem po onome što je u javnost još ranije iznio ministar Nenad Nešić, itekako ima. Postavlja se pitanje, zbog čega Tužilaštvo ne postupa. U slučaju Dodika i Lukića sve je bilo ekspresno i sve nezakonito, jer je BH pravosuđe postupalo po nametnutim izmjenama Zakona, stranca bez legitimiteta koji se stavio iznad Parlamentarne skupštine BiH. U normalnim državama to se zove udar na ustavni poredak, kaže pravnik Ognjen Tadić.
– Ispred nosa Tužilaštva i ovlašćenih policijskih lica vrši se napad na ustavni poredak BiH i zaista neka se niko ne pravi da to ne vidi. Ako to nisu vidjeli u slučaju izbornog zakona ili Ustava Federacije koji ih možda ne interesuje, onda su se morali zapitati ko je taj Kristijan Šmit i na osnovu čega je potpisao izmjene Krivičnog zakonika BiH po kojem postupaju u slučaju protiv Dodika i Lukića – naglasio je pravnik Ognjen Tadić.
Da priča Tužilaštva, narodski rečeno, ne pije vodu, govori i famozni slučaj Ikona. Tada, saznajemo, niti jedna bezbjednosna agencija u BiH nije Tužilaštvu dostavila ni policijski izvještaj a kamoli da je kvalifikovala krivično djelo. To je urađeno ad hok pod pritiskom javnosti samo da se govori o tzv.aferama. Ali nalogodavci nikako da shvate da predsjednik Republike i direktro Službenog glasnika, svojom odbranom, brane ustavni poredak i dejtonski mirovni sporazum. I neka se poslije ne pitaju šta bi sa državnom zajednicom BiH.
