U Beogradu je danas promovisana monografija o akademskom slikaru i istaknutom umjetniku Tihomiru Tihi Ilijaševiću koji je ostavio dubok trag u kulturnoj mapi, ne samo Prijedora u kom je živio i stvarao, već Republike Srpske i šire.
Promociju u prostorijama Udruženja novinara Srbije , koja je okupila brojne Ilijaševićeve prijatelje i poštovaoce, organizovao je grad Prijedor uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Srbiji.
1 od 4
Direktor prijedorske Galerije “Sreten Stojanović” Boris Eremić izjavio je da je Ilijašević, koji je godinama vodio tu Galeriju zadužio svoj grad i da je kao bivši beogradski student na najbolji način kroz umjetnost godinama spajao Beograd i Prijedor, Srbiju i Republiku Srpsku.
Načelnik Odjeljenja za kulturu, međunarodnu saradnju, sport i nevladine organizacije grada Prijedora Aleksandar Milješić izjavio je da je Prijedor grad umjetnika, festivala, pozorišta, a da je trag koji je ostavio Ilijašević neizbrisiv.
“Monografija o našem sugrađaninu se `kuhala` dugo i ugledala je svjetlost dana na ovogodišnjim 51. Književnim susretima na Kozari. Ovdje se skupio jako veliki broj ljudi i to je svakako veliki pokazatelj koliko je naš Tiho ostavio veliki trag”, rekao je Milješić.
Urednik Biblioteke Književnih susreta na Kozari u okviru edicije “Svjedočenja” profesor Mladenko Sadžak rekao je da je monografija o Ilijaševiću 14. u okviru ove edicije, a da su ranije objavljene knjige o Branku Ćopiću, Matiji Bećkoviću, Milovanu Danojliću.
Sadžak je naglasio da je Ilijašević bio jedan od stubova kulture Prijedora, koji je jako mnogo doprinio kulturi grada.
Priređivač monografije i supruga Ilijaševića Slavica Milović predočila je prisutnim biografiju umjetnika i sve ono što je činio da grad na Sani ne ostane na zapećku kulturnih zbivanja, već da prati sve tokove i dovede u taj grad najbolje umjetnike.
Milovićeva je podsjetila i da je njen suprug 1999. godine osnovao prvu školu crtanja i slikanja u Republici Srpskoj iz koje je izašlo 15 akademskih slikara i pet arhitekata.
Redovni profesor Fakulteta primjenjenih umjetnosti u Beogradu Desimir Denić izjavio je da je Ilijašević imao nepresušni dar da se poklanja ljudima i da ga pamti kao sanjara, boema i kao gospodina.
“On je studirao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka kada je Likovna akademija u Beogradu bila na vrhuncu svoje pedagoške snage. Sve je išlo u prilog da on dobija najbolja znanja i saznanja. Kao najbolje obrazovan posvetio je svoj život umetnosti i kao tako formiran se vratio u svoj Prijedor, gde pokušava i uspeva za sledećih 25 godina da od tog grada napravi nama najzapadniji kulturni centar kome se ja divim”, rekao je Denić.
On je istakao da Ilijašević u svemu tome nije bio sam, ali da je njegovim angažovanjem i kontaktima sve to rezultiralo uspjehom.
Slikar Zoran Aleksić rekao je da je Ilijašević bio cijenjen među svojim kolegama jer je uvijek otvoreno govorio ono što misli i šta god radio ostao je svoj.
On je naveo da je prije odlaska u Prijedor Ilijašević sa velikim šarmom vodio klub “Akademija” u Beogradu, kao i da je sve prijatelje iznenadio kada je odlučio da se vrati.
“Sve nas je iznenadilo kada je Tiho rekao da se vraća u Prijedor jer je tamo potreban. Jeste bio potreban. Mi smo bili zbunjeni, bili smo mladi. Nismo mogli da se suočimo sa svim tim što se dešavalo, ali on je i te kako znao da je potreban i da je njegovo mesto tamo”, rekao je Aleksić.
Prije početka promocije ,za delegaciju iz Prijedora organizovan je prijem u Predstavništvu Republike Srpske u Srbiji gdje je , uz zahvalnost za organizaciju ovog događaja, razgovarano i o budućoj saradnji sa šefom Predstavništva Mlađenom Cicovićem.
