Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci.
Taj praznik, obilježen crvenim slovom u bogoslužbenom kalendaru SPC kao zapovjedni praznik, slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane, prvi put uvedena u hram Božji.
Činom Vavedenja Marijinog, kaže jevanđelsko predanje, sveti roditelji ispunili su zavjet da će porod, kojeg dugo nisu imali, “predati Bogu na službu”.
– Naprijed su išle djevice, sa zapaljenim svijećama, a za njima presveta Dijeva, ukrašena carskim blagoljepnim haljinama, kako priliči kćeri carevoj i nevjesti Božjoj – zapisano je u “Prologu” vladike Nikolaja Velimirovića.
Slava manastira Hilandar
Vavedenje je slava manastira Hilandar na Svetoj Gori, pa će bratstvo srpske carske lavre proslaviti praznik svoje zaštitnice i zaštitnice čitavog Atosa.
Prema predanju, Bogorodica je jedina žena koja je stupila na tlo Svete Gore na svom misionarskom putovanju po povratku iz Svete Zemlje.
Na pravoslavnim ikonama posvećenim ovom prazniku slika se Bogorodica u pratnji djevojaka sa upaljenim voštanicama, a jedna od najljepših predstava je slavska ikona manastira Hilandar.
U Crkvi kralja Milutina u Studenici je jedna od najvrijednijih i najbolje očuvanih fresaka sa istom scenom Vavedenja. Na slavskim ikonama Vavedenja slika se takođe i scena iz jerusalimskog hrama, u kojoj trogodišnju Mariju i njene roditelje prima prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče, piše Kurir.
Narodna vjerovanja i običaji
Bogorodica se smatra zaštitnicom žena porodilja i razna su narodna vjerovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena. Prema narodnim vjerovanjima, stočari slave Vavedenje kako bi im Bogorodica zaštitila stoku od zvijeri, a u istočnoj Srbiji su na osnovu vremena toga dana predskazivali rod usjeva – vedro nebo obećava dobru ljetinu.
U pojedinim takovskim selima je bio običaj da se na današnji dan nakon službe ostane kod crkve i da se tu prvi put pojave sve mlade koje su se udale te jeseni, a u selima južnog Pomoravlja sve žene koje nemaju djecu, odlaze u manastir Crkvicu gdje se čitavu noć mole kako bi dobile porod.
Na ovaj dan post je obavezan jer Vavedenje pada u vrijeme velikog Božićnog posta.
