Republika Srpska neće imenovati dvojicu sudija u krnji Ustavni sud BiH sve dok ne bude donesen Zakon o Ustavnom sudu i okončan mandat stranih sudija, rekao je predsjednik Srpske Milorad Dodik.
Nakon penzionisanja Zlatka Kneževića od naredne godine u tom Sudu neće biti nijednog sudije iz Republike Srpske, istovremeno izbor drugog hrvatskog sudije “zapeo” je u federalnom parlamentu.
Iz toga proizlazi da će pravdu u najvišoj sudskoj instanci u BiH da dijele jedna Njemica, Albanac, Švajcarkinja, dvoje bošnjačkih i jedan hrvatski sudija.
Od početka 2024-te krnji Ustavni sud BiH dodatno će biti okrnjen. Ostaće bez ijednog srpskog sudije i time nepovratno izgubiti bilo kakav legitimitet u Republici Srpskoj.
Zlatko Knežević 2. januara odlazi u penziju dok je mandat Miodragu Simoviću istekao 2022-ge. Besmisleno je birati novu, dvojicu sudija jer su uvijek marginalna manjina koju preglasavaju, poručuje predsjednik Srpske koji je ovlašten da predlaže imena sudija Narodnoj skupštini.
– To što su učinili i taj Ustavni sud napravili inkvizicijski sud za Srbe i Republiku Srpsku, to neka se oni upitaju. Mi ne želimo više da damo legitimitet takvo nečemu. Nećete dobiti dvojicu sudija legalno izabranih putem Narodne skupštine sve dok se ne donese Zakon o Ustavnom sudu i eliminišu stranci iz Ustavnog suda – poručio je Dodik.
U političkom Sarajevu se spekuliše da bi dio međunarodne zajednice, tačnije OHR mogao intervenisati i nametnuti podobne Srbe u Ustavni sud. Nešto slično je već uradio Kristijan Šmit kada je u Radnu grupu za imovinu imenovao Mlađena Mandića koji ne predstavlja nijednu instituciju Republike Srpske. Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara, pita ko bi takvu odluku poštovao, nema dilemu da bi Srpska radila na svoju štetu ako bi izabrala sudije u Ustavni sud.
– To bi značilo da bi ponovo bili preglasavani, da bi se Republici Srpskoj oduzimala njena imovina. Mi uopšte ne vidimo potrebu da nakon odlaska sudije Kneževića vršimo bilo kakvo popunjavanje da bi zadovoljili formu koja odgovara Bošnjacima i strancima. Naš motiv je da reklaksiramo odnose u Ustavnom sudu na način da građanima BiH koji ispunjavaju posebne uslove da budu sudije Ustavnog suda bez stranaca i da se definiše način donošenja odluka – kaže Košarac.
Zbog nepopunjenosti krnji Ustavni sud ne može da radi u Velikom vijeću koje odlučuje u 95 odsto apelacija, a nakon penzionisanja Kneževića onemogućen je rad i Malog vijeća. Sudijama je preostala planerana sjednica ali imaju problem jer sve apelacije sada moraju prevoditi zbog stranih sudija.
– Nije dobro da u Ustavnom sudu neće biti nijedan sudija izabran iz Narodne skupštine Republike Srpske, ali mi ne možemo dozvoliti da se Ustavni sud bude blokira. Prema Ustavu BiH kvorum za rad je pet sudija dakle Ustavni sud na sve načine pokušava da se bori izazovima – smatra Valerija Galić predsjednik Ustavnog suda BiH.
Od institucije koja je trebala da štiti Ustav, krnji Ustavni sud pretvorio se u supstituciju OHR-a. Udružene međunarodne, bošnjačke, nerijetko i hrvatske sudije udarale su na grb, zastavu, himnu Republike Srpske. Posljednjih godina svojim odlukama žele da otmu šume, vode, poljoprivredno zemljišta kreirajući narativ o tzv. državnoj imovini koje nema u Ustavu BiH.
Na te atake Narodna skupština odgovorila je usvajanjem Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske.
