Petar Praštalo (30) iz Prijedora, viši je asistent na Katedri za hidrotehniku Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Na ovom fakultetu je prvo diplomirao, a potom i stekao zvanje mastera građevinarstva hidrotehničkog usmjerenja. Trenutno je na trećoj godini doktorskih studija Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Budući da je veliki zaljubljenik u hidrologiju, ne čudi što sa njom ima veze uređaj koji bi trebalo da patentira. Praštalo za „Kozarski vjesnik“ priča da je zbog ogromne količine kiše koja padne u kratko vrijeme, došao na ideju da izradi objekat koji je namijenjen prvenstveno za mjerenje protoka kišnih voda.
„Budući da imamo urbanizaciju u gradovima, a i klimatske promjene, neophodan je monitoring mjerenja površinskih voda koje dospijevaju na kolovoz i površine koje nisu propusne. Imamo problema sa poplavama unutar gradova, pa sam došao na ideju da napravim uređaj koji je jednostavan, praktičan, a sa druge strane može da se jeftino napravi da radi posao, mjeri protok“, kaže Praštalo.
Zaključio je da je najbolje da se uređaj napravi od već gotovih elemenata, a to su kanalizacione cijevi.„Dosta sam razmišljao i došao na ideju da je najbolja varijanta da se napravi od ‘T’ komada čiji je prečnik 200 mm. Sa dvije strane su postavljeni čepovi, dok je s jedne strane napravljen tzv. Tompsonov preliv ili V preliv za koji je poznata jednoznačna veza između nivoa mlaza i protoka. Naravno, i ulazni element koji omogućava da voda nesmetano ulazi u sam objekat i da se usmjeri, a da pri tome ne formira velike turbulencije, to je ulazni objekat proširenja 160 sa 110 profil cijevi, isto PVC sa otvorima i perforacijama od 10 mm. Tu imamo dodatno umjerenje vode, tako da imamo strujanje vode. Sa pomoćne strane imamo tzv. pijezometar, to je jedna cijev koja nam omogućava da izmjerimo nivo vode tokom ispitivanja samog preliva“, objašnjava Praštalo konstrukciju i izgled svog uređaja.
Dodaje da ovaj uređaj još uvijek ispituju u laboratoriji.
„Mjerimo visinu mlaza, a protok mjerimo volumetrijski kako bi mogli da dobijemo zavisnost između visine mlaza i protoka. Do 3,5 litra u sekundi možemo maksimalno da mjerimo. Međutim, ideja nam je da mijenjamo sam protočni profil preliva, tako da imamo neki drugi oblik poprečnog profila koji može da mjeri veće količine vode, pa čak i 30, 40 litara u sekundi“, kaže on.
Navodi da nakon što ispitaju uređaj u laboratorijskim uslovima, planiraju da ga postave na mjesto gdje mogu da rade monitoring kišnih voda ili oticaja usljed padavina u nekom realnom vremenu.
„Nastavak uređaju jeste da nabavimo mjernu sondu za mjerenje nivoa koja bi mogla da nam prikuplja podatke u realnom vremenu, a da nam sve to sačuva na jednom data-logeru koji bi imao svoju memoriju, tako da bi mogli da obavimo kontinualno mjerenje duž jedne kalendarske godine, a i duže ako treba. Zavisno od polažaja, ideja je da se mijenja na različitim mjestima, da li u gradovima, urbanim površinama ili da mjeri sa nekih krovova“, kaže on.
Praštalo podsjeća da je „zelena gradnja“ popularna s ciljem da se smanji oticaj sa urbanih površina i da se izrade urbanizovane propusne površine, kao što su propusni asfalt, kišne bašte i slično.
„Uz pomoć ovog uređaja, vidjeli bismo efekat, koliko mogu da smanje poplave u gradovima i koliko mogu da omoguće da imamo ublaženje klimatskih promjena u gradovima. Taj monitoring će nam omogućiti jako pouzdane rezultate. Možda otkrijemo u pojedinim dijelovima grada gdje su kritična mjesta, gdje je potrebno sanirati kanalizacionu mrežu, slivnike, kolovoznu rekonstrukciju i slično“, priča Praštalo.
Ističe da je uređaj ponovljiv, odnosno može se napraviti više varijanti i može se prenositi sa mjesta na mjesto.
„Cijena mu je oko 50 evra trenutno, sa dodatnim nadogradnjama, cijena će da mu poraste, ali ne značajno, ali u svakom slučaju, primjenljiv je i lako iskorostiv više puta, ne samo jednom“, tvrdi on.
Ovaj master građevine podsjeća da imamo infrastrukturu iz bivše države koja je relativno stara.
„Budući da je, usljed klimatskih promjena, došlo do promjena u intenzitetima padavina, za vrlo kratko vrijeme imamo količinu padavina koja se u prošlom vremenu sporije javljala i te poplave su nagle. Idete ulicom i vidite ogromnu količinu vode koju ne mogu ti sistemi da prihvate. Pomoću ovakvih mjerenja, moći ćemo da riješimo te probleme“, tvrdi on.
Dodaje da je sam uređaj u izradi, a da mu sada kolege sa Katedre za hidrotehniku pomažu na ispitivanjima i nekim dodatnim idejama sa ciljem da ga unaprijede.
„Sada gledamo prednosti i neke stvari koje bi još mogli da unaprijedimo, da što bolje funkcionišu. Za sada su rezultati jako dobri. Pripremamo istraživanje koje treba da publikujemo na konferenciji, tako da ćemo se pojaviti u stručnoj i naučnoj javnosti da vide ovakav uređaj koji će vjerovatno biti zanimljiv širim masama, pa čak i firmama koje se bave proizvodnjom ovakvih elemenata“, smatra Praštalo.
Za naš medij otkriva da postoji i firma u BiH koja je zainteresovana da proizvodi njegov uređaj za mjerenje protoka kišnih voda.
„Imali smo ponudu od firme koja nas je posjetila, razgovarali smo da oni ovakav ili sličan proizvod unaprijede i ubace u svoj proizvodni pogon. Dobili smo konkretne komentare i prijedloge od njih šta bi trebalo da uradimo i ispitamo laboratorijski, kako bi taj uređaj mogao da ide u proizvodnju. On još nije patent, ideja je da podnesemo zahtjev za patentiranje uređaja. Ako svu tu proceduru prođemo, biće patent, zasad je još uvijek uređaj otvoren za javnost, prihvatam sve pohvale, kritike i prijedloge s ciljem da uređaj bude što bolji“, naveo je Praštalo.
Priznaje da ima još nekih ideja koje bi volio realizovati, koje su u vezi sa problemom poplava i regulacijom rijeka, ali ističe da je još rano da ih otkriva. Kako kaže, zadovoljan je poslom višeg asistenta na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, koji obavlja od 2019. godine.
„Volim da radim sa studentima, zadovoljstvo je gledati mlade ljude koji, uz mene i moje kolege, izrastaju u građevinske inženjere, pronalaze posao i počinju time da se bave u privredi i praksi“, navodi on.
Građevinarstvo ga je oduvijek privlačilo, pa je prije studija završio srednju Građevinsku školu u Prijedoru. Podsjeća da građevinarstvo pokriva oko 40 odsto privrednih djelatnosti, zbog čega je tu vidio šansu za buduću karijeru. Praštalo priznaje da je tokom školovanja i studiranja posebno zavolio hidrotehniku.
„Kada se kaže hidrotehnika, odmah se pomisli na vodu. U suštini nisam to mnogo poznavao i tek sam tokom studija vidio koje sve stvari mogu da se rade i tako sam odlučio da se bavim time. Nadam se da uspješno obavljam te poslove, budući da je riječ o velikom spektru poslova. Našoj i stručnoj javnosti je generalno nepoznata ta oblast. Kada neko spomene hidrotehniku, obično se pomisli na vodu ili na ogromne objekte kao što su brane, ali hidrotehničar se bavi i poslovima koji podrazumijevaju navodnjavanje, odvodnjavanje, odbranu od poplava, regulaciju rijeka, sistem odvodnje voda sa saobraćajnica, monitoring voda, mjerenja, čak i u hidrološkim prognozama i analizama zbog klimatskih promjena. Široka lepeza je poslova kojima se može baviti. Uspješno sam izabrao poziv, zadovoljan sam“, tvrdi on.
Praštalo smatra da Republika Srpska, kao mjesto za život, ima svojih prednosti.
„Potrebno je strpljenja, malo volje i dosta rada. Da se postignu rezultati, mora se uložiti truda i rada. Po mom mišljenju, u našoj državi može se lijepo živjeti. Ne pričam o nekom visokom nivou, ali onako pristojno, gdje možete da imate radno vrijeme, slobodne aktivnosti i život, tako da možete ostvariti i porodicu. Nikada nisam planirao odlazak niti sam razmišljao o tome. Pristalica sam toga da treba da se ostane, jer ovdje je najljepše“, smatra on.
Praštalo je kao beba sa porodicom izbjegao iz Sanskog Mosta. U Prijedoru živi od 1995. godine. U porodičnoj kući u Gornjim Orlovcima kuje planove o budućnosti sa svojom suprugom, dok svaki radni dan na fakultetu razmišlja o novim uređajima. Jedan od njih je u vezi sa kolovozom, otkriva za kraj našeg razgovora ovaj uspješni mladi čovjek.
