Privreda u Republici Srpskoj prolazi kroz brojne izazove vlastitog i spolјnog okruženja. Inflacija je prisutna i neizbježna, rast cijena niko ne može kontrolisati, a u našem okruženju sve je više radnika iz Bangladeša, Pakistana i drugih država. Domaća radna snaga odlazi u bogatije zapadne zemlјe, a kao nikada ranije, mogu se čitati i slušati oglasi preko kojih poslodavci traže radnike. Minimalac od 900 maraka izazvao je velike polemike, a kakav će biti rezultat, uskoro će reći najbolјi sudija, a to je vrijeme. O stanju i izazovima u privredi za “Kozarski” govori Dijana Đaković, rukovodilac Područnog centra Privredne komore Republike Srpske.
Kakav je stav Privredne komore kada je u pitanju poslovni ambijent u prošloj godini u Republici Srpskoj i okruženju?
– Poslovnu 2023. godinu obilјežili su slјedeći trendovi: pad stope rasta industrijske proizvodnje (pad od 2,9%); smanjenje robne razmjene, prije svega sa zemlјama EU kao najznačajnijim spolјnotrgovinskim partnerima i ostalim zemlјama (CEFTA, EFTA, ostale zemlјe), smanjenje uvoza (manji za 2%) i izvoza (manji za 4%), kao i smanjenje stope pokrivenosti uvoza izvozom, rast spolјnotrgovinskog deficita koji iznosi 1,63 milijarde KM i u poređenju sa prethodnom godinom deficit je veći za 4,3%; pad prometa u industriji je 3,7%, a rezultat je pada prometa na inostranom tržištu u iznosu od 7%. Takođe poslovnu 2023. godinu obilјežili su: rast javnih prihoda, rast prosječne neto plate, rast izdatih radnih dozvola i rast cijena (inflacija), s tim da je u 2023. godini inflacija značajno usporila svoj rast u odnosu na 2022. godinu. Godišnja inflacija u novembru, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 3,1%, dok je prosječan godišnji rast potrošačkih cijena u 2023. godini iznosio 7,4%. Činjenica je da je u 2023. godini došlo do pogoršanja uslova za privređivanje i da su negativni trendovi prisutni. Zastupanje interesa privrede u 2023. godini, u najvećoj mjeri odnosilo se na kreiranje mjera u pravcu smanjenja štetnih poslјedica po poslovanje koje izaziva neravnoteža na tržištu rada i rast cijena. Privreda prijedorske regije je izvozno orijentisana i pad obima proizvodnje i izvoza osjetio se tokom cijele 2023. godine zbog prisustva recesije, prije svega u zemlјama EU, kao najznačajnijim spolјnotrgovinskim partnerima ove regije i negativnih pojava na svjetskom tržištu i dešavanjima na globalnoj političkoj sceni, što je uticalo na promjene cijena energenata, određenih sirovina i repromaterijala uslјed poremećaja lanaca snabdijevanja.
Počeli smo zapošlјavati inostranu radnu snagu, jer naši radnici odlaze na Zapad. Koliko je to dobro i kvalitetno rješenje?
-Nedostatak radne snage postao je najveći problem za dalјi rast i razvoj proizvodnih procesa, bez obzira što neko privredno društvo ima druge uslove za to, kao npr. tržište, pouzdane kupce, unapređene proizvode i sl. Nije više problem samo nedostatak kompetentne i kvalifikovane radne snage, već uopšte radne snage, radnika koji su spremni da se angažuju i nauče nešto novo što će im biti ponuđeno i omogućeno, u skladu sa napretkom u tehnološkim procesima. Mi smo postali „zapad“ za radnike iz dalekih zemalјa kao što su Indija, Bangladeš, Pakistan i druge i poslodavci iz građevinskog sektora i drugih uslužnih djelatnosti zapošlјavaju radnike iz ovih zemalјa. Svakodnevno nam se obraćaju poslodavci u potrazi za radnicima, realno mnoge smo lјude i zaposlili, jer imamo uvid u potrebe poslodavaca (jedni otpuštaju radnike zbog smanjenog obima posla, a drugi trebaju radnike zbog povećanja poslovne aktivnosti). Dio poslodavaca se dugoročno usmjerava ka nabavci opreme (automatizacija, robotika) koja će proizvodne procese učiniti manje zavisnim od radnika i svakako sa višim stepenom produktivnosti. Došlo je vrijeme da svako ko želi posao, može da ga nađe ako prihvata uslove rada i plate u proizvodnji koje su kreću u prosjeku nešto više od minimalca i u skladu sa propisanim normama. Istina je da privredna društva sve više investiraju u bolјe uslove rada (sam prostor, opremu, zajedničke prostorije i sl), a mnogi su krajem 2023. godine ispatili novčane bonuse, kako bi dodatno nagradili radnike. Imajući u vidu navedene probleme, Privredna komora je kroz zakonska rješenja i svoje aktivnosti uklјučena na više načina: u procesu provođenja dualnog obrazovanja ima važne nadležnosti, od provjere uslova kod poslodavca da organizuje praktičnu nastavu, do obuka mentora praktične nastave kako bi proces pedagoški bio prilagođen učenicima da lakše usvoje praktična znanja tokom prakse u nekom preduzeću. Organizujemo okrugle stolove za poslodavce i u stalnoj smo komunikaciji, gdje se otvoreno razgovara o svim problemima i pokreću inicijative prema zakonodavcima: npr. predlažemo da se donese poseban propis koji bi regulisao pojednostavlјen proces zapošlјavanja, te smanjenje poreza i doprinosa na primanja sezonskih radnika; predlažemo reformu obrazovnog sistema sa cilјem uvođenja većeg stepena praktične nastave u obrazovni proces i plaćene učeničke prakse; podrška razvoju preduzetništva; potrebno je definisati poreske olakšice i olakšice za plaćanje doprinosa za poslodavce koji zasnuju radni odnos sa novozaposlenim licem, kao i za poslodavca koji u okviru svoje djelatnosti obavlјa istraživanje i razvoj, sa cilјem rasterećenja rada i stvaranja uslova za novo zapošlјavanje, povećanje plata zaposlenih i podsticanja istraživačkih i razvojnih kapaciteta privrednih društava, odnosno privlačenje stručne i visokokvalifikovane radne snage u privredu. Prema podacima kojima raspolaže Privredna komora, u ovoj godini je izdato značajno više dozvola za zapošlјavanje stranaca i poslodavci konstantno vrše pritisak da se dobijanje radnih dozvola za strance još više liberalizuje. Za jedanaest mjeseci 2023. godine, izdato je 1.629 novih radnih dozvola stranim državlјanima, dok je u istom periodu 2022. godine izdato 613 novih radnih dozvola. Za jedanaest mjeseci 2023. godine izdato je 908 novih radnih dozvola više nego za dvanaest mjeseci 2022. godine. Imajući u vidu iste ove procese u zemlјama okruženja (Srbija i Hrvatska), to je proces koji se gotovo čini neminovnim. Liberalizacija dobijanja radnih dozvola u Nјemačkoj i drugim zemlјama Zapadne Evrope i dalјe će privlačiti radno sposobno stanovništvo iz BiH, a sa druge strane, kod nas će dolaziti i zasnivati radne odnose lјudi iz nekih drugih zemalјa, siromašnijih od BiH. Nadu ostavlјa i činjenica da se dio onih koji su otišli na Zapad vraćaju, resecija zahvata i zemlјe EU, ali je ipak veći broj migracija u pravcu iselјavanja, posebno mladih lјudi, iz RS/BiH.
Na koji način možemo privući više stranih investicija?
– Privlačenje stranih investicija podrazumijeva postojanje određene zakonske regulative, uslova investiranja i podsticanja istih, zbog kojih bi Republika Srpska/BiH bila zanimlјiva i opredjelјujuća lokacija za investiranje. Može se reći da imamo zakonsku regulativu koja podstiče i strane investitore, jer omogućava identičan zakonski tretman i stranih i domaćih investicija i omogućava nesmetan transfer novca zarađenog u Republici Srpskoj u matičnu zemlјu, što je dosta stimulativno za strani kapital. Takođe imamo konkurentnu cijenu električne energije, kao i poresku politiku, s obzirom da je porez na dobit 10%, a na dividendu ga nema, stopa PDV-a je 17%, a poreske i carinske olakšice postoje za opremu koja se uvozi u BiH radi pokretanja proizvodnog procesa. Takođe postoje i značajni podsticaji za one koji odluče investirati u RS. Uredba za ulaganja od posebnog interesa za veće strane ulagače podrazumijeva za nerazvijena i izuzetno nerazvijena područja, odnosno lokalne zajednice, subvencije za ulaganja koja su do pet miliona KM i zapošlјavaju 50 radnika. Za srednje i visoko razvijene lokalne zajednice, uslov je oko 10 miliona KM ulaganja i 100 zaposlenih radnika. Republika Srpska dvije godine plaća poreze i doprinose na plate zaposlenih, s tim da plata mora da bude veća od prosječne u Srpskoj. Ipak nivo stranih investicija u RS/BiH nije zadovolјavajući, a glavni problem jeste politička nestabilnost ovih naših prostora. Imajući u vidu geopolitičke prilike u svijetu, za očekivati je da uspješne kompanije sele svoju proizvodnju sa Dalekog istoka na bliže destinacije. To bi mogao biti dodatni impuls koji naše prostore stavlјa u žižu interesovanja stranih investitora. Takođe je važno, a što u najvećoj mjeri jeste ostvareno, da postojeće strane investicije u Republici Srpskoj povećavaju svoje proizvodne kapacitete i vlastitim primjerom uspješnog poslovanja u Republici Srpskoj svjedoče o njenoj stabilnosti i atraktivnosti za poslovne poduhvate. Prijedorska regija graniči sa EU i u tom smislu ima određene prednosti. Da bi privukli strane investicije, potrebno je kontinuirano raditi na infrastrukturnim radovima, prije svega mislim na izgradnju auto-puteva kao i adekvatne infrastrukture u industrijskim zonama kao najatraktivnijoj ponudi lokalnih zajednica nekom stranom investitoru. Takođe je važno da postoji radna snaga koja kroz formalno i neformalno obrazovanje može da se obuči za proizvodne procese koje investitor namjerava realizovati, kao i da postoje određeni mehanizmi podsticaja za potrebne prekvalifikacije, ukoliko postoji potreba za tim. Grad Prijedor, zajedno sa srednjim stručnim školama i Agencijom “Preda”, unazad 10-tak godina, radi na unapređenju ovog segmenta. Takođe i Privredna komora ima Centar za obrazovanje koji nudi mogućnost prekvalifikacija ili sticanja potrebnih kvalifikacija kako bi se izašlo u susret realizaciji investicija. Privredna komora je institucija koja ima ulogu tehničkog sekretarijata u implementaciji BFC SEE standarda, a svakako da je ispunjenje ovog standarda jedan od sigurnih načina da lokalna zajednica privuče nove investitore. Ispunjavanje ovog standarda znači da lokalna zajednica ima uređen sistem donošenja različitih odluka u interesu razvoja privrede i privlačenja investicija i da je njen rad uređen i potpuno transparentan. U prijedorskoj regiji BFC SEE standard ispunjavaju grad Prijedor i opština Novi Grad.
Kakav je stav Komore o najnižoj plati od 900 KM i tvrdnjama poslovne zajednice da je to neodrživo i da će prouzrokovati povećanje cijena roba i usluga?
– Stav Privredne komore jeste da je ova odluka donesena krajem kalendarske godine, tačnije u decembru, kada je većina ugovora sa kupcima za prvi kvartal ili prvih pola godine definisana. Time su poslodavci stavlјeni u poziciju da im se značajno povećavaju troškovi proizvodnje, a cijene u pomenutim ugovorima nisu u prilici da koriguju na više i samim tim dolaze u problem otkazivanja ugovora. Sa druge strane, u Privrednoj komori smatramo da je povećanje sa 700 na 900 KM nerealno i da će prouzrokovati brojne probleme koje će dio poslodavaca moći savladati, a dio će biti doveden u poziciju borbe za opstanak ili likvidaciju. U prijedorskoj regiji postoji značajan broj firmi koje pripadaju tekstilnoj industriji i proizvodnji dijelova obuće, zbog čega je naša kancelarija pokrenula inicijativu analize uticaja odluke o povećanju minimalne plate na 900 KM na poslovanje i opstanak ovih privrednih subjekata. Dobili smo kvalitetne podatke i prijedloge, te je nakon objedinjavanja istih i održavanja sastanaka sa privrednicima u Privrednoj komori Republike Srpske, donesen zaklјučak da je prijedlog koji bi mogao biti realizovan bez većih problema da minimalna bruto plata bude neoporeziva, ali i da minuli rad bude ugrađen u najnižu platu. Privredna komora RS i Unija poslodavaca RS usaglasili su stavove i pregovarali sa predstavnicima Vlade o ovim prijedlozima. Takođe prijedlog Privredne komore jeste da se potpišu kolektivni ugovori po granama, što nije urađeno do danas. Tim ugovorima bi se definisali iznosi minimalnih plata po granama, što takođe može biti jedno od rješenja za nastalu krizu. Za sada ostaje minimalna plata na nivou 900 KM, a nakon prvog kvartala ove godine radiće se analiza uticaja ove odluke na poslovanje privrednih društava, te će, u skladu s tim, biti donesene odluke o podsticanju barem određenih djelatnosti kao što su tekstil i proizvodnja obuće, grana koje su izvozno orijentisane i radno intenzivne. Svjedoci smo da, shodno povećanju minimalne plate, dolazi do rasta cijena proizvoda i usluga, čime su efekti povećanja minimalne plate na standard radnika, umanjeni.
Kako izbjeći sivu ekonomiju i da li bi tu pomoglo smanjivanje poreza i doprinosa, kako tvrde brojni ekonomisti?
– Da bi se izbjegla siva ekonomija, potrebno je donijeti niz sistemskih izmjena. Svakako da bi smanjenje poreza i doprinosa uticalo da se veći broj poslodavaca opredijeli za registraciju svoje poslovne aktivnosti i izlazak iz sive zone. Da bi se spriječilo poslovanje u sivoj zoni, potrebno je omogućiti inspekcijskim organima zakonska i praktična rješenja koja bi im olakšala poslove otkrivanja i uvid u nelegalan rad poslodavaca. Sa druge strane, cijelo naše društvo treba da afirmiše poštovanje zakona i sistemskih rješenja i da druge nelegalne oblike poslovanja prijavlјuje, a oni da budu adekvatno sankcionisani. Što su uslovi poslovanja teži, to više poslodavaca teži sivoj zoni. Smanjenje troškova poslovanja u vidu smanjenja parafiskalnih nameta, takođe je jedan od stalnih zahtjeva Privredne komore. Provođenje kontinuirane analize Registra poreskih i neporeskih davanja, sa cilјem predlaganja ukidanja ili smanjenja neporeskih davanja, kao i utvrđivanja opravdanosti zadržavanja određenog davanja. Na ovaj način bi se utvrdile mogućnosti rasterećenja privrede i omogućio oporavak privredne aktivnosti, ali i smanjenje sive ekonomije. Kriza izazvana opštim poremećajem lanaca snabdijevanja i izostanak rasterećenja privrednih aktivnosti, vodiće neminovno u povećanje nelegalnog bavlјenja privrednim djelatnostima, kao i povećanje poslovanja u sivoj zoni, zbog čega je neophodno stvarati uslove za rasterećenje privrednih aktivnosti i na taj način sprečavanje obavlјanja djelatnosti u sivoj, odnosno nelegalnoj zoni. Sa druge strane, procesi digitalizacije javne uprave, institucija i samih poslovnih subjekata, doprinose legalizaciji i smanjenju sive zone. Naprosto, da bi poslovali s nekim, morate imati uredno registrovanu poslovnu djelatnost. Takođe, svi oni koji su u sivoj zoni, ne mogu da konkurišu ni za kakve podsticaje od lokalne zajednice, entiteta ili države niti da apliciraju na projekte donatora, tako da su lišeni svih legalnih oblika pomoći.
Šta je danas najperspektivnija privredna grana u Republici Srpskoj?
– Najveći izvoznici u Republici Srpskoj su industrija drvoprerade, metalska industrija i obućarska industrija, a u prijedorskoj regiji to je metalska industrija, drvoprerada i tekstilna industrija, zatim polјoprivreda, prije svega kao grana koja obezbjeđuje hranu za stanovništvo RS, što je od strateškog značaja. Kada je u pitanju prerađivačka industrija, Program ekonomskih reformi za period 2024-2026. godine identifikovao je prepreke za razvoj ove grane koja ima najveći udio u privredi RS. Privrednici u Srpskoj očekuju da “Elektroprivreda RS” i “Šume Srpske” budu u funkciji privrednog razvoja i društva u cjelini, s obzirom da je riječ o državnom resursu.
S druge strane, IT sektor i sektor kreativnih industrija imaju sve značajniji rast i zapošlјavaju značajan broj mladih, preduzetnih lјudi. U porastu je i sektor kulturnih i kreativnih industrija, predstavnici sektora su lјudi koji imaju izražen stvaralački potencijal, preduzetnički duh i kroz svoje djelovanje čuvaju i razvijaju identitet Republike Srpske. Sektor kulturnih i kreativnih industrija u direktnoj je vezi sa sektorom turizma, koji takođe ima perspektivu rasta i u Republici Srpskoj, kao i u prijedorskoj regiji, o čemu svjedoče podaci o broju turista, i domaćih i stranih. Privredna komora i Kancelarija Privredne komore u Prijedoru, bez obzira kojom djelatnošću da se planirate baviti i već se bavite, stoji na raspolaganju za Vaša pitanja, usluge Komore, analize stanja i pokretanje inicijativa za rješavanje problema u poslovanju.
Foto: prijedorgrad.org
