Možda ne temperaturno, ali svakako kalendarski za pet dana, tačnije 20. marta počinje proljeće. Nešto malo poslije toga, na samom kraju mjeseca, 31. marta, pomjerićemo kazaljke na satu i preći na ljetno računanje vremena.
ve godine, proljeće će početi 20. marta, trajaće sve do 20. juna, kada počinje ljeto. Dok je na sjevernoj hemisferi proljeće, na južnoj je jesen i obrnuto, zbog toga ne postoji datum početka ovog godišnjeg doba koji bi bio univerzalan za sve dijelove svijeta.
Prelaskom Sunca na severnu hemisferu počinje proljeće. Sunce će tog dana izaći na istoku i počeće ravnodnevnica, odnosno i dan i noć će trajati tačno 12 sati.
Dan postepeno postaje sve duži od dana zimske kratkodnevnice 21. decembra, i nastavlja da se produžava sve do početka ljeta.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Pomjeranje sata
Ljetnje računanje vremena počinje 31. marta, odnosno u noći između subote, 30. i nedjelje 31. marta kada će se kazaljke pomjeriti sa 2 sata ujutru, na 3 sata. To praktično znači da ćemo tu jednu noć spavati sat manje, jer će umjesto da bude dva sata, odmah biti tri.
Dani su već primjetno duži, a sa pomjeranjem sata ovaj efekat će biti još uočljiviji.
Na zimsko se ponovo vraćamo 27. oktobra.
Praksa duga skoro 130 godina
Novozelandski entomolog Džordž Vernon Hadson odgovoran je za pomjeranje kazaljki na satu. Davne 1895. predložio je da se kazaljke na satu pomjere dva sata unaprijed kako bi se tokom ljeta koristilo više dnevne svjetlosti nego popodne.
Praksu pomjeranja sata prvi su uveli Nijemci 1916. godine, a potom su im se pridružile Velika Britanija i SAD. Trenutno, većina zemalja u Evropi i skoro cijela Sjeverna Amerika pomjera kazaljke dva puta godišnje.
Evropska komisija iznijela je prijedlog da se ukine sezonsko pomjeranje sata, a ukoliko se to ne dogodi do iduće godine, ovakva praksa obilježiće 130 godina postojanja.
Koliko je to izvjesno, ne zna se jer je prijedlog 2019. godine podržao Evropski parlament, ali članice ga do danas nisu usvojile.
Svako pomjeranje sata utiče na naš organizam, a dok je ranije pogađalo samo hronične bolesnike i starije osobe, u današnje vreme ni mlađi nisu pošteđeni, piše Blic.
