Poslije najtoplijeg februara i uopšte najtoplije zime ikada u zemlji, tek što smo zakoračili u proljeće, stiže – ljeto! Kao da to nije dovoljno, već u nedjelju nas čeka pomjeranje sata, zbog čega će mnogi imati glavobolju, ali i biti nervozni.
Još od 2023. godine, prati nas trend temperatura koje su iznad prosjeka, a posljednje prognoze meteorologa govore da nas od petka već očekuju ljetnji dani sa temperaturama višom od 25 stepeni, dok bi vrhunac trebalo da bude u nedjelju i ponedjeljak kada bi živa u termometru u pojedinim djelovima Srbije dostigla i 30. podiok na Celzijusovoj skali.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
– Od petka, a posebno od vikenda pa sve do oko 3. aprila biće suvo, stabilno i vrlo toplo, uz maksimume znatno iznad prosjeka koji bi se trebali kretati od 19 do 25, a lokalno i oko 28 stepeni Celzijusa – kaže Marko Čubrilo, meteorolog amater, uz napomenu da bi tek onda uslijedilo osvježenje uz grmljavinske pljuskove.
Dvije grupe meteoropata
Ovakve ljetnje temperature u rano proljeće, osim što su poprilično neuobičajene, mogu da dovedu do manjih ili većih zdravstvenih problema, kako kod hroničnih bolesnika, tako i kod potpuno zdravih osoba. A posebno jer nas posljednjeg dana u martu čeka još jedan „vanredan događaj“ – pomjeranje kazaljki na satu i prelazak na ljetnje računanje vremena!
Kako kažu u Hitnoj pomoći, nagli porast temperature teže podnose starije osobe i hronični bolesnici. Kod njih može doći do:
pada krvnog pritiska
gušenja
malaksalosti i slabosti
Kada je riječ o mlađoj populaciji, uglavnom se javlja:
pad koncentracije
nesanica
nervoza
glavobolja
malaksalost
Simptomi kod meteoropata na nagli porast temperature
Simptomi kod meteoropata su podjeljeni u dvije grupe:
mentalni – ogledaju se kroz promjene raspoloženja, umor, pospanost, lošu koncentraciju, nesanicu, nervozu
fizički – uključuju glavobolje, bolove u zglobovima, mučninu, bolove u mišićima ili u predjelu nekih povreda koje su zarasle.
Nagla promjena vremena utiče na osobe koje boluju od srčanih oboljenja. Oni mogu osjetiti:
ubrzan rad srca
aritmiju
promjene u visini krvnog pritiska uslijed sužavanja ili širenja krvnih sudova
Dr Nebojša Tasić, pomoćnik direktora Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“ i predsjednik Udruženja centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga (HISPA) rekao je za Blic da smo svjedoci da zbog promjene globalne klime, i na području Srbije i Beograda, jesen i proljeće su postali veoma kratka godišnja doba, i direktno iz ljeta upadamo u zimu, iz zime u ljeto, a dnevne oscilacije temperature postaju sve izraženije.
Kako je izjavio, među simptomima zbog naglih promjena vremena su i ubrzani rad srca, otežano disanje do psiholoških simptoma, poput nesanice, anksioznosti, depresije…
On je podsjetio na čuvenu preporuku za slojevito oblačenje i kaže da ljudi, ipak, najbolje poznaju svoj organizam i znaju kad im nije dobro.
– Treba da slušaju svoj organizam i da ostanu kod kuće ako nisu jako izraženi simptomi, a ako jesu da se jave ljekaru da vidimo da li organizam može sam da se izbori ili je potrebna ljekarska pomoć – ističe stručnjak.
Temperaturni šok pa još i pomjeranje sata!
Međutim, baš kada nas očekuje ovaj temperaturni šok, dolazi nam i pomjeranje sata. Naime, u noći između subote i nedjelje počeće ljetnje računanje vremena i tada ćemo, 31. marta u 2.00, časovnike pomjeriti jedan sat unaprijed, na 3.00 i imaćemo sat manje za spavanje.
Umor, nesanica, rizik od depresije…
Ustanovljeno je da pomjeranje sata najviše utiče na meteoropate i hronične bolesnike, ali da će i oni kojima baš ništa ne fali osjetiti ovu promjenu. Rasejanost, pospanost, umor i bol u glavi, samo su neke od tegoba koji će uticati na vaš organizam.
– Pomjeranje sata je neminovno, mi smo navikli na to, iako nam prvih nekoliko dana ne prija. Mnogim ljudima smeta i potrebno je vrijeme kako bismo se navikli. Svaki organizam je priča za sebe, pa tako kod nekoga može to privikavanje trajati i malo duže – objasnila je dr Ljiljana Velkov, profesorka anatomije i fiziologije.
Pomjeranjem sata i poremećajem unutrašnjeg ritma može biti uzrokovan umor ili nesanica. Takođe, kod pojedinih osoba se povećava rizik za nastanak depresije i gojaznosti.
Sve o tome kako će pomjeranja sata uticati najviše na hronične bolesnike, pročitajte ovdje.
Treći “vanredni događaj” – proljećni umor
Dva „vanredna događaja“ prati i treći, koji se ove godine pojavio ranije u skladu sa vremenskim prilikama, a to je proljećni umor, stanje koje traje dok se organizam ne prilagodi na novo godišnje doba.
Dr Mirjana Dakić iz subotičkog Centra za promociju zdravlja kaže da proljećni umor pogađa svaku drugu osobu, podjednako oba pola i svih starosnih grupa.
– Ne postoje specifični testovi za otkrivanje proljećnog umora. Ukoliko traje duže od četiri nedjelje trebalo bi se javiti ljekaru da bi se isključile bolesti koje dovode do umora ili malaksalosti poput anemije, poremećaja štitne žlezde, bolesti srca i drugo – ističe dr Dakić.
Jesti svježe voće i povrće i ribu
Hipokrat je rekao: „Neka hrana bude lijek“ i neka bude zaštita, a ne samo pogonsko gorivo i zadovoljavanje čula ukusa i mirisa. Ishranu treba prilagotiti godinama, polu, zanimanju, aktivnostima, zdravlju i svakako sezoni.
– Treba jesti dovoljno svježeg povrća i voća, ribe, pilećeg i ćurećeg, a samo povremeno i druge vrste mesa. Žitarice su važne u ishrani i što češće treba koristiti cijelo zrno. Crveno meso, bijelo brašno, šećer i usoljene namirnice treba izbejgavati. Opšte pravilo pravilne ishrane je da hranu treba pripremati barenjem ili kuvanjem, a nikako pečenjem ili prženjem – kaže dr Zorica V. Dragaš.
