„Grad Prijedor planski vodi računa o djeci i mladima. Kada se dijete rodi, od Grada dobije određena sredstva. Kada se upiše u vrtić,Grad subvencioniše boravak djece u državnim i privatnim vrtićima. Za osnovce smo po prvi put obezbijedili besplatne udžbenike. Kada se upišu u srednju školu, od Grada dobiju stipendiju, a kad upišu fakultet i studentsku stipendiju. Ako se bave sportom i imaju dobre rezultate, dobiju i sportsku stipendiju. Sve su ovo pokazatelјi da Grad pomaže mlade. Naša je želјa da se svi oni, po završetku fakulteta, vrate u svoj grad i da zajedno gradimo bolјu i lјepšu budućnost za sve nas“, izjavio je za “Kozarski vjesnik” gradonačelnik Slobodan Javor.
Dan grada,16. maj, prilika je da sumiramo utiske, da pogledamo šta smo uradili i šta trebamo završiti. Koliko je danas teško voditi lokalnu zajednicu poput Prijedora?
– Naravno da nije lak posao, jer traži dosta zalaganja, vremena, strplјenja, odricanja od porodice. Ipak, kada radite svoj posao srcem i sa velikom lјubavlјu prema građanima i gradu u kojem ste rođeni i u kojem želite da se ostarite, onda ništa nije teško. Kad uradite nešto dobro i vidite napredak lokalne zajednice koju vodite i u stalnoj komunikaciji sa građanima rješavate njihove probleme, onda dobijete još veću želјu da energičnije radite posao koji vam je povjeren. Mnogo je toga urađeno u proteklih godinu dana, ali i u periodu nakon što smo preuzeli vlast. Tu prvenstveno mislim na infrastrukturne projekte i na sveukupno pobolјšanje života naših građana. Sve ove godine trudili smo se da Prijedor bude savremen i moderan grad i ka tom cilјu smo se kretali i dalјe se krećemo.
Kao prvi čovjek grada, dosta ste radili na stvaranju dobre političke klime u proteklom periodu. Kakva je saradnja sa drugim političkim partijama i da li ste zadovolјni po tom pitanju?
– Grad Prijedor ima odličnu saradnju sa republičkim vlastima, prvenstveno sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom, srpskim članom Predsjedništva BiH Želјkom Cvijanović, premijerom Radovanom Viškovićem, ali i sa federalnim Ministarstvom za izbjegla i raselјena lica BiH. Zahvalјujući dobroj komunikaciji, od republičkih vlasti dobili smo značajna sredstva za naše projekte. Što se lokalnog nivoa vlasti tiče, imamo dobru političku klimu. Meni je kao gradonačelniku, ali i predsjedniku Gradskog odbora SNSD-a, bilo važno da svi „spuste lopticu“, da razgovaramo, da zajedno pronalazimo najbolјa rješenja za grad i građane. To traži puno vremena, dogovora, međusobnog uvažavanja i strplјenja. Nije lako, ali kada radite sa lјudima kojima su građani na prvom mjestu, onda i imate dobre rezultate rada u Skupštini grada i dobru političku klimu. Drago mi je što smo mnoge odluke donosili jednoglasno, i opozicija i pozicija, poput rebalansa budžeta u prošloj godini. Odbornici iz reda bošnjačkih političkih partija takođe su podržali dobre odluke i na tome sam im zahvalan. Politika se ne vodi na ulici, niti na društvenim mrežama.Trudimo se da izbjegnemo međusobna prepucavanja zarad ostvarivanja političkih poena. Smatram da odbornici dobro rade svoj posao i da su rezultati gradskog parlamenta vidlјivi.
U prethodnim godinama, prijedorska privreda bila je suočena sa brojnim izazovima. Šta govore trenutni pokazatelјi stanja u privredi i preduzetništvu?
– Imali smo određenih poteškoća, jer je infrastruktura u industrijskim zonama bila jako loša. U „Celpaku“ popunjenost je bila 50 odsto, ali sada se i to promijenilo. Prošle godine završili smo asfaltiranje saobraćajnice C-106 unutar zone zahvalјujući sredstvima Vlade RS koja je izdvojila 850.000 KM. U toku je asfaltiranje i druge saobraćajnice C-104, u vrijednosti od oko milion maraka. U Industrijskoj zoni „Aerodrom“ završili smo komunalnu infrastrukturu, za šta smo izdvojili oko 400.000 KM. Na jesen očekujemo otvaranje nove fabrike u kojoj će dosta naših sugrađana dobiti zaposlenje. Ako uporedimo Industrijsku zonu „Celpak“ nekad i sad, ona je danas stoprocentno popunjena. U ovoj zoni trenutno je 28 privrednika koji obavlјaju proizvodnju i ostale djelatnosti, a zaposleno je 450 radnika. Prvi put u istoriji grada imamo 15.000 zaposlenih. Po broju zaposlenih, Prijedor je na trećem mjestu. Ispred nas su samo Banja Luka i Bijelјina. Važno je naglasiti kako se ne radi o tome da su lica brisana sa evidencija Zavoda za zapošlјavanje, jer su otišla iz Prijedora i regije, već su zaposleni na teritoriji grada. Ispunjavamo svoje obaveze prema privrednicima kroz razne podsticaje, subvencije, projekte zapošlјavanja i samozapošlјavanja. Trudili smo se da kroz ove vidove pomoći naši privrednici unaprijede proizvodnju, nabave potrebnu mehanizaciju. Rezultat toga je konstantan porast privrednika. Do sada na evidenciji imamo oko 2.000 privrednika sa kojima razgovaramo o problemima, prioritetima i o tome kako grad još može pomoći u unapređenju proizvodnje.
Kada se govori o infrastrukturi, mnogo je započetih projekata. Neki idu brže, neki sporije.Šta je trenutno aktuelno i šta imate u planu?
– Po preuzimanjuvlasti,imali smo velikih finansijskih problema, jer nas je dočekalo kreditno zaduženje u iznosu od preko 19 miliona maraka sa kamatom. Od tada pa do danas, dakle za tri i po godine, grad Prijedor je, i pored naslјeđenog zaduženja, pomogao privrednicima iznosom od preko 18 miliona maraka. To je ukupno oko 38 miliona maraka sa kojima smo se morali boriti, razvijati grad i uporedo finansirati zaduženja i ostale obaveze. Pomoć od 18 miliona nije se odnosila samo na redovna davanja. Dodatna sredstva morali smo obezbijediti da bi preduzeća mogla nesmetano da funkcionišu. U ovom mandatu gradske vlasti, završili smo značajne projekte u vrijednosti od 25 miliona maraka. Riječ je o rekonstrukciji Ulice majora Milana Tepića u iznosu od 800.000 KM, završetak komunalne infrastrukture u Industrijskoj zoni „Aerodrom“ od 420.000 KM i projekte u Industrijskoj zoni „Celpak“ gdje smo uložili preko milion maraka. Za asfaltiranje na području grada utrošeno je preko osam miliona maraka i sve to zahvalјujući podršci i pomoći Vlade RS i federalnog ministarstva od milion maraka. U toku je realizacija projekta od 17 miliona maraka. Najvažniji projekat je izgradnja vrtića na Pećanima za 220 mališana. Gradimo najveći i najmoderniji vrtić u Srpskoj. Takođe smo u budžetu uspjeli obezbijediti subvencije za djecu koja idu ne samo u državni, već i u privatne vrtiće. U toku je rekonstrukcija Ulice Muharema Sulјanovića čija je vrijednost oko milion maraka, rekonstrukcija Ulice Mitropolita Petra Zimonjića u iznosu od 1.300.000 KM, potom regulacija korita rijeke Miloševice, u šta je uloženo oko 3.600.000 KM. Regulacija korita je riješila dugogodišnje probleme naših sugrađana. Rezultat toga je da zadnje velike kiše nisu zaplavile ovaj dio našeg grada. Uskoro nas očekuje asfaltiranje više putnih pravaca, projekat izgradnje kanalizacione mreže u Gomjenici i Omarskoj u iznosu od milion maraka, izgradnja fiskulturne sale Područne škole „Branko Ćopić“ u Gomjenici. Sredstva za salu obezbijedio je Grad u iznosu od 350.000 KM i 300.000 KM od predsjednika RS Milorada Dodika. Što se završetka dvorane na Urijama tiče, imamo dogovor i obećanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ćemo dobiti sredstva od 1.500.000 evra za njen završetak. Sredstva za dvoranu očekujemo u toku ove godine. Ono što sigurno svi želјno iščekujemo je rekonstrukcija Bolnice “Dr Mladen Stojanović”. Na tom projektu radi se nešto više od godinu dana. Nije ga lako napraviti. Ogroman je to poduhvat. Bitno je napomenuti da će rekonstrukcija Bolnice biti povjerena lokalnim firmama i Zavodu za izgradnju grada. Očekujemo da ćemo kroz mjesec dana dobiti dugo očekivano idejno rješenje rekonstrukcije ove zdravstvene ustanove. Ostaje da Ministarstvo da pozitivno mišlјenje i da Vlada Srpske usvoji prijedlog i plan rekonstrukcije, nakon čega ćemo raspisati tender. Polaganje kamena temelјca će biti u ovoj godini.
Kako komentarišete budžet za ovu godinu, da li je stabilan i ima li trenutaka kada je teže ispoštovati sve budžetske zahtjeve?
– U današnje vrijeme teško je ispoštovati sve zahtjeve. Još uvijek imamo situaciju da se sredstva iz budžeta daju na dugovanja iz prethodnog perioda. Zbog toga nemamo klasični razvojni budžet, ali smo kroz rebalans uvijek nastojali da uvedemo neke nove stavke i sve u dogovoru sa našim građanima. Imamo povećanja u budžetu što se priliva sredstava tiče, ali određene stavke traže veća izdvajanja. Trudimo se da održimo stabilnost u budžetu i do sada nijednom nismo ugrozili budžet. Redovno isplaćujemo plate, sve obaveze i nastavlјamo sa tom praksom, odnosno domaćinskim odnosom prema gradskom budžetu. Sve ove godine trudili smo se da što više zahtjeva uvažimo, ali to nekada i nije moguće i zbog finansijske situacije na globalnom nivou. Trenutno stanje je da u budžetu ima manje sredstava od planiranih, ali uspijevamo da pokrijemo sve što smo planirali.
Neke budžetske stavke izazvale su pozitivne reakcije. Izdvojena su rekordna sredstva za obrazovanje, đačke, studentske i sportske stipendije, za kulturu i sport takođe. Da li je ovo poruka mladima da mogu da računaju na podršku lokalne vlasti?
– Mladi su naš prioritet, samim tim obrazovanje, sport i kultura. Od ove godine po prvi put obezbijedili smo besplatne udžbenike za osnovce. Grad je za ovu namjenu izdvojio 610.000 KM. Imamo još jednu novu stavku u budžetu, kojom nastojimo pomoći mlade talente. Za sve koji dobro uče i imaju dobre rezultate na takmičenjima, Grad će snositi sve troškove, što ranije nije bio slučaj. To je najmanje što možemo da uradimo za naše talente i nadarenu djecu, koja se trude i koja na najbolјi način predstavlјaju Prijedor. Povećali smo školske i studentske stipendije i dodatno izdvojili još 50.000 KM za ove namjene. Imamo i rekordna izdvajanja za sport u iznosu od 700.000 KM i naše sportiste kroz sportske stipendije. Iznos stipendije je apsolutno dovolјan. Neko će reći da je malo, a ja mislim da je dovolјno. Ja sam neko ko je košarku trenirao 15 godina. Igrao u jednim patikama, išao u školu, na utakmicu ili basket ispred Sportske dvorane „Mladost“ u jednim patikama. U vrijeme kada sam se bavio košarkom, što je slučaj i sa mojim kolegama, nije bilo dovolјno sredstava za patike i adekvatnu sportsku opremu. Sada mladi imaju ovaj vid podrške od Grada, imaju sredstva za sportsku opremu i rekvizite. U početku smo imali 26 stipendista, pa 40, a sada 50 mladih talentovanih sportista ima pravo na sportsku stipendiju. Takođe, u kulturu smo izdvojili značajna sredstva, jer je Prijedor prepoznatlјiv po sjajnim manifestacijama koje zaslužuju da nastave da budu naš brend i u narednim godinama. Pomogli smo i rad kulturno-umjetničkih društava iznosom od 180.000 KM. Prošle godine za nabavku muzičkih instrumenata za Muzičku školu izdvojeno je 50.000, a ove 60.000 KM.
Koju poziciju u planovima za razvoj grada zauzimaju selo i polјoprivreda?
– Kroz razne vidove podsticaja, našim polјoprivrednicima dali smo oko milion maraka. Voćari imaju značajnu podršku, imaju svoje udruženje koje dobro radi, promovišu domaće proizvode u kontinuitetu i zato je naša podrška značajna. Završili smo distributivni centar, hladnjaču u Omarskoj, u kojoj naši voćari imaju mogućnost da skladište voće. Kapacitet hladnjače je 400 tona. Takođe voćari imaju mogućnost da prave hladno cijeđene sokove. Izdvajamo sredstva i za premije po litri proizvedenog kravlјeg mlijeka za 80 mlјekara. Ono na što smo posebno ponosni je “Potkozarska kuća”. Ona ima smisla samo ako su u njoj domaći proizvodi. Tu na jednom mjestu možete naći sve proizvode iz našeg kraja. Neki proizvodi prije izlaska na tržište treba da prođu određene analize. Grad i to finansira i zaista se trudimo i da na ovakav način pružimo podršku našim domaćim proizvođačima. Razvijali smo plasteničku proizodnju, tako da nema oblasti u polјoprivredi koju nismo pomogli. Polјoprivrednici će uvijek imati našu podršku, jer ako sačuvamo selo, sačuvaćemo grad.
Kako ocjenjujete saradnju sa prijedorskim udruženjima i nevladinim sektorom?
– Saradnja je na zavidnom nivou. Zadovolјan sam radom Odjelјenja koje vodi načelnik Milјešić u smislu dobre komunikacije sa brojnim udruženjima. Prijedor ima dosta nevladinih organizacija i pomagali smo njihov rad odnosno njihove projekte, iznosom od 50.000 KM. Mislim da su 33 nevladine organizacije dobile finansijska sredstva za realizaciju raznih projekata. Gledamo da podržimo projekte koji su realni. U toku ovog mjeseca biće objavlјen javni konkurs za projekte nevladinih organizacija. Za ove namjene izdvojili smo 60.000 KM. Pomagali smo i projekte omladinskih organizacija iznosom od 50.000 KM, a sredstva je dobilo 18 omladinskih organizacija. Bilo je i nerealnih projekata, pa je tako jedan projekat prelazio cjelokupan iznos koji smo obezbijedili za finansiranje svih projekata. Takve projekte nismo uzimali u razmatranje. Iznosom od 25.000 KM podržali smo nacionalne manjine. Udruženje penzionera dobilo je 300.000 KM. Sa ponosom mogu istaći da Prijedor izdvaja najviše sredstava za penzionere u poređenju sa drugim gradovima u Srpskoj. Pomagali smo Planinarsko društvo „Klekovača“ povodom njihovog jubileja, 70 godina postojanja i rada, zatim UDAS, Udruženje amputiraca te Astronomsko društvo „Sirijus“, gotovo svima koji predano i iskreno rade svoj posao.
Gdje vidite Prijedor u narednim godinama i kakva je vaša vizija budućnosti?
– Prijedor u budućnosti vidim kao grad koji će biti visoko pozicioniran u svakom pogledu, ne samo u RS već i šire. Imamo potencijal, imamo mogućnosti, dakle do nas je, do lјudi koji vode ovaj grad, do lјudi koji se bave politikom i do odbornika u skupštinskim klupama. Zajedno treba da kreiramo dobre uslove za život svih građana, dobru političku klimu, jer težimo da Prijedor u što skorije vrijeme bude grad primalјiv za inostrane investitore. Želimo da naši privrednici imaju još bolјe uslove za rad. U budućnosti vidim Prijedor kao grad u koji mladi dolaze, vraćaju se svom gradu i ovdje osnivaju svoje porodice. Važno je da sačuvamo mladost, jer ako sačuvamo mladost, sačuvaćemo budućnost Prijedora. To ide jedno s drugim i sve što možemo, usmjerićemo ka mladima.
Na kraju, koja je Vaša poruka građanima Prijedora, povodom 16. maja, Dana grada?
– Iskoristiću ovu priliku da svim građanima čestitam Dan grada i zaželim im dobro zdravlјe, da radimo što bolјe, svako u svom segmentu i što kvalitetnije. Trudimo se da iz dana u dan napredujemo, jer sve je do nas. Kada bi svako u svojoj oblasti radio i trudio se što je moguće više, i kada bi komunikaciju sa svima sa kojima sarađujemo podigli na bolјi nivo, onda neće biti prepreka u ostvarivanju cilјeva. Svi moramo biti jedinstveni i istrajni u želјi da Prijedor bude idealno mjesto za život. Siguran sam da ćemo zajedno u tome i uspjeti.
