Srpska pravoslavna crkva danas slavi praznik Svetih apostola Vartolomeja i Varnave.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave prenos moštiju svetog apostola Vartolomeja, dok je njegov glavni praznik, 24, odnosno prema julijanskom kalendaru 11. jula.

Kada je ovaj veliki apostol bio razapet na krst u jermenskom Albanapolju, hrišćani su skinuli njegovo tijelo i časno su ga sahranili u olovni kovčeg.

Pošto su se na grobu apostola dešavala mnogobrojna čudesa, naročita iscjeljenja bolesnih, zbog čega se uvećavao broj hrišćana, neznabošci su uzeli kovčeg sa Vartolojevim moštima i bacili su ga u more.

U isto vrijeme bacili su još četiri kovčega sa četiri mučenika: Papijana, Lukijana, Grigorija i Akakija. Po Božjem promislu, kovčezi nisu potonuli, već ih je voda odnijela u četiri različita grada: Akakijev u grad Askalus, Grigorijev u Kalabriju, Lukijanov u Mesinu, Papijanov na drugu stranu u Siciliju, a Vartolomejev na Liparska ostrva.

Nekim tajanstvenim otkrovenjem saznao je episkop liparski Agaton o tome da se mošti svetog apostola približavaju. Agaton je sa sveštenstvom i narodom izašao na obalu i dočekao kovčeg sa velikom radošću.

Tom prilikom desila su se mnoga iscjeljenja od moštiju svetog apostola. Mošti su bile položene u crkvi svetog Vartolomeja i tu su ležale do vremena Teofila ikonoborca (oko 839. godine), a kada su muslimani zagazili na Lipare, mošti su prenesene u grad Benvent.

Tako je Gospod proslavio apostola čudesima i za života i poslije smrti.

Vjeruje se da Vartolomej ne prašta nevjernicima koji danas rade, zbog čega rizikuju da im svi radovi u njivi propadnu. Narod kaže: “Smlatiće te kao Vrtoloma prasku!”

U nekim dijelovima Srbije vjeruje se da, ako radite na Vratolomu, postoji opasnost od poplava, grada i oluje. Slično, ako je danas oblačno vrijeme, smatra se da to najavljuje lošu godinu za ratare i sve koji žive od obrađivanja zemlje.

U selima u Šumadiji vjeruju da svetac liječi od padavice, pa bolesni idu u obližnji manastir, kako bi se pomolili, dok u topličkom kraju smatraju da Sveti Vratoloma i Sveti Sava danas sjede na planini i čuvaju sve njive kako ne bi bilo neke štete. Tek kada oni prilegnu i zadremaju, može doći do oluje, ali to se rijetko dešava.

Narod kaže da se djeci brani da se penju po drveću, da ne bi slomila vrat, zato ga u našem narodu i zovu Vratoloma (Vrtoloma). Zabranjuje se i kupanje u rijekama, a ženama da “bućkaju” mlijeko.

Takođe, na današnji dan se obustavljaju svi poslovi na njivama.

Sveti apostol Varnava

Sveti apostol Varnava jedan od Sedamdesetorice. Rođen na Kipru od bogatih roditelja iz plemena Levijeva. Zvao se najpre Josif, a apostoli su ga prozvali Varnavom, Sinom Utjehe, pošto je umio vanredno da tješi ljudske duše.

Autor: Srpskainfo

FOTO: FREEPIK