Ekstremno visoke ljetne temperature mogu donijeti različite zdravstvene probleme, a u posebno velikoj grupi rizičnosti su građevinski radnici i terenski radnici komunalnog sektora. U Sindikatu građevinarstva i stambeno komunalnih djlatnosti Republike Srpske ističu da zbog nedostatka zakonske regulative mogu samo da apeluju na svijest poslodavaca da čuvaju zdravlje i živote radnika.
“Mi iz godine u godinu apelujemo, ministarstvo apeluje, ljekari apeluju, međutim od apela činjenica je da nema ništa. Ljudi i dalje rade na najvećim vrućinama. Slušala sam da je preporuka ljekara da se ne izlazi od 9 do 19 sati s obzirom da najavljuju temperature i preko 40 stepeni. Ono što je nama kočnica to je što mi zakonski nemamo regulisano koje su to ekstremno visoke ili ekstremno niske temperature gdje radnici treba da se zaštite. Ovo je čisto apel na svijest poslodavaca da u dogovoru sa svojim radnicima, tamo gdje imaju sindikat sa predsjednicima sindikalnih organizacija, gdje nemaju sindikat u dogovoru sa predstavnicima radnika, organizuju nekakvu preraspodjelu radnog vremena. Dan je dug, negdje već od četiri pola pet se vidi pa do devet naveče. Ili da počinju ranije ili nekako da se dogovore sa radnicima da se u najtoplijem dijelu dana ljudi sklone sa vrućina. Znamo da postoje rokovi, nismo za to da bilo ko gubi, ali smo protiv toga da se gube životi na ovakvim temperaturama”, kaže Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata građevinarstva i stambeno komunalnih djlatnosti Republike Srpske.
Ljekari upozoravaju da visoke temperature prouzrokuju značajne promjene u ljudskom organizmu, što može dovesti do raznih zdravstvenih poremećaja. “Najčešće povećana temperatura može dovesti do nekih promjena tipa sunčanice, grčeva ili eventualno toplotnog udara, čak dovesti na kraju i do smrtnog ishoda. Da se to ne bi desilo neophodno je da ljudi obavljaju neke svoje fizičke aktivnosti do 10, najdalje do 11 sati, odnosno da između 11 i 17 sati ne obavljaju ništa, pogotovo ne neke teže fizičke poslove napolju i izloženi suncu”, ističe internista krdiolog Vlado Vujović.
“Za radnike koji su svakodnevno izloženi suncu i visokim temperaturama, ali i za sve ostale koji imaju mogućnost da izbjegnu direktan dodir sa suncem važno je i koju hranu konzumiraju”, kaže Vujović i pojašnjava šta medicina preporučuje. “Što se tiče ishrane, bilo bi dobro da na ovako visokim temperaturama ne koristi neka teška hrana bogata proteinima, kao što su meso, masna hrana, pržena hrana. Da toga bude što manje u ishrani, da to bude više neka lagana hrana, više voća, povrća i raznih salata. Više mediteranski tip ishrane, eventualno piletina, riba, ćuretina. Ako se koristi meso, lakša mesa uslovno rečeno”, kaže doktor Vujović.
Doktor Vujović savjetuje da u vrelim ljetnim danima treba češće a manje jesti i piti dosta tečnosti. Takođe upozorava da izlaganje suncu izaziva veliko znojenje i gubitak vode i elektrolita, što može izazvati različite posljedice po organizam.
