Desetak korisnika prijedorskog Dnevnog centra “Neven” u plasteniku i baštama, koje se prostiru na dvije parcele, ubire plodove svoga rada i obezbjeđuje zdravo povrće za 40 štićenika ovog centra.
Da je ovo odličan način uključivanja u zajednicu osoba sa smetnjama u razvoju, potvrdio je u razgovoru za “Nezavisne novine” Nenad Dobrijević, zamjenik predsjednice Udruženja roditelja djece sa posebnim potrebama “Neven” Prijedor, koji je i voditelj dnevnog centra i socijalni radnik.
“Nastojimo na sve načine da sve članove udruženja, a prije svega korisnike dnevnog centra, uključimo u sve aspekte života u zajednici. Kultura nam je nekako bila za sada najjednostavniji i najdostupniji način da u zajednici prikažemo njihove mogućnosti. Međutim, prošle godine ukazala nam se prilika da naše štićenike i dodatno radno angažujemo. U ovom slučaju to je putem plasteničke proizvodnje povrća i uzgoja povrća na otvorenoj bašti”, kaže Dobrijević i napominje da su plastenik i motokultivator za obradu zemlje dobili putem Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Republike Srpske.
“Plastenik površine 60 kvadratnih metara nalazi se u neposrednoj blizini našeg udruženja, što nam olakšava posao. Ove godine u februaru, zahvaljujući sredstvima projekta Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, uspjeli smo da obavimo proljetnu sjetvu i da angažujemo jednu osobu u vidu radnog instruktora, koji dodatno, pored osoblja dnevnog centra, radi u plasteniku i u bašti sa našim korisnicima”, objašnjava Dobrijević.
Napominje da je deset korisnika koji su direktno uključeni u rad u plasteniku presrećno i ne mogu sakriti zadovoljstvo kada uberu plod svog napornog rada.
“U našoj grupi svi su stariji od 18 godina i prilično je grupa heterogena. Svi su različitih i mogućnosti i sposobnosti. Prilikom selekcije ko će se baviti određenom aktivnosti vodimo se prije svega njihovim željama za učestvovanjem u aktivnostima, a, naravno, trudimo se da ih što više afirmišemo”, priča on i dodaje da rad u vrtu, bašti i plasteniku ima višestruke koristi.
“Korisno je ne samo za štićenike, već i sve u dnevnom centru, jer uzgajanje povrća omogućava korisnicima da razvijaju radne vještine i samostalnost. Sadnjom povrća uključeni su u sav proces, jer odlučuju o vremenu sadnje povrća, uče kako da njeguju biljke, a nakon toga beru plodove, što doprinosi povećanju njihovog samopouzdanja. Rad u bašti zahtijeva određene fizičke aktivnosti, što doprinosi opštem zdravlju i opštoj fizičkoj formi korisnika. Takođe, uzgajanje povrća u zajedničkom plasteniku pruža i priliku za druženje i socijalnu integraciju, a na taj način razvijaju i timski rad, podižu prag tolerancije ako eventualno dođe do nekih razlika u mišljenju”, objašnjava Dobrijević i napominje da je velika dobrobit i sam boravak na otvorenom.
“Sam rad sa zemljom i u prirodi ima smirujući efekat na osobe sa intelektualnim teškoćama, ali i na sve osobe generalno. Pored ovih individualnih koristi, postoji i veliki značaj za sam centar, koji nudi i uslugu dnevnog zbrinjavanja za odrasle osobe sa intelektualnim teškoćama. On u svom sastavu podrazumijeva ishranu i pripremu dva obroka, jer u centru djeluje i kuhinja. Proizvodnjom vlastitog povrća smanjujemo troškove i poboljšavamo kvalitet ishrane, budući da je naše povrće minimalno tretirano i organsko, pa je samim tim i zdravije. Za sada desetak korisnika učestvuje u plasteničkoj proizvodnji povrća, a vidjećemo s vremenom da uključimo i ostale. Aplicirali smo za još jedan projekat, pa se nadamo da će proći i da ćemo na taj način olakšati i jesenju sezonu sadnje”, rekao je Dobrijević za “Nezavisne novine”.
Da su svi članovi Udruženja roditelja djece sa posebnim potrebama “Neven” presrećni jer njihova djeca imaju priliku da rade i zdravo se hrane, potvrdila je za “Nezavisne novine” Vesna Berić, predsjednica ovog udruženja.
“Od trenutka kada su dobili plastenik i ostala popratna sredstva, odmah u startu smo zamislili i ostvarili proizvodnju ekološke hrane. Od trenutka kada smo ubrali prvi paradajz, našoj sreći nema kraja i uveliko uživamo u plodovima rada naše djece i cijeli ovaj mjesec jedemo blitvu, paradajz, krastavce, paprike. Razlika je ogromna kada jedete organski uzgojeno povrće. Baš smo neki dan vagali povrće, jedan paradajz je težak 700 grama, paprika 400 grama”, kaže Berićeva.
Dodaje da znaju kako prihranjuju povrće i da je zdravo, da ga gotovo ne treba ni oprati, a kako kaže, taj osjećaj kada uberete svoje je neprocjenjiv.
“Pored plastenika, imamo i bašte, a uzgojili smo peršun, mrkvu, blitvu, luk. Upravo smo luk nedavno pokupili, pa ćemo sada saditi cveklu, za koju ne moramo ni govoriti koliko je zdrava i puna vitamina. Roditelji ne učestvuju u plasteničkoj proizvodnji, rade djeca, ali je korist za sve jer će moći da primijene sve što su naučili kod kuće, na svojim obradivim površinama”, zaključila je Berićeva za “Nezavisne novine”.
