Nestaju godišnja doba, sankanje ćemo gledati samo na televiziji, poručio je Branko Grisogono, meteorolog, atmosferski fizičar i profesor dinamičke meteorologije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu govoreći o izazovima klimatskih promjena.
-->
Ističe kako su ulaganja u obrazovanje i nauku ključna za borbu s posljedicama klimatskih promjena, što zahtijeva promjenu političkog pristupa.
Grisogono objašnjava da se klimatske promjene ubrzavaju od devedesetih, s češćim i intenzivnijim olujama zbog sve veće toplotne energije u atmosferi. Klimatski sistem je sve energičniji, što povećava učestalost i intenzitet oluja poput superćelijskih kumulonimbusa i drugih ekstremnih vremenskih pojava.
– I prije su postojale žestoke oluje, ali su bile rjeđe i više lokalizovane. Ili bi zahvatale samo jedno područje i onda u ljetnoj sezoni ili u bilo kojoj sezoni pojavile bi se jednom, dvaput. Međutim, mi sad to imamo, možemo reći, na skoro nedjeljnom nivou – rekao je Grisogono.
Zbog klimatskih promjena povećava se dotok afričkog vazduha i saharskog pijeska: “Saharskog pijeska kod nas ima češće zato što jačaju pripadna područja anticiklona i toplih sektora ciklona koje onda nose vazduh tako da nama dolazi više južnog strujanja nego sjevernog.”
Što se tiče budućnosti, Grisogono nije pretjerano optimističan.
– Nestaju godišnja doba, sankanje ćemo gledati samo na televiziji. Tipične sezone ljeto, jesen i zima će se razmazati. To znači da prelazi neće biti ni približno onako dobro definisani kako ih definiše astronomija prema relativnom položaju Sunca prema Zemlji i kako ih definiše klasična klimatologija – rekao je.
Kaže kako će ubuduće, kao i ove godine, proljeće počinjati i prestajati nekoliko puta, a isto tako i ljeto i jesen, prenosi Večernji list.
– Zima će nam najviše stradati u smislu da ćemo imati sve više toplijih dana, a sve manje hladnijih dana. I da će količina snježnog pokrivača progresivno opadati – rekao je on, a prenosi Srpskainfo.
