Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave prenos moštiju Svetog apostola Vartolomeja, dok je njegov glavni praznik, 24, odnosno prema julijanskom kalendaru 11. jula.
Kada je ovaj veliki apostol bio razapet na krst u jermenskom Albanapolju, hrišćani su skinuli njegovo tijelo i časno su ga sahranili u olovni kovčeg. Pošto su se na grobu apostola dešavala mnogobrojna čudesa, naročita iscjeljenja bolesnih, zbog čega se uvećavao broj hrišćana, neznabošci su uzeli kovčeg sa Vartolojevim moštima i bacili su ga u more.
U isto vrijeme bacili su još četiri kovčega sa četiri mučenika: Papijana, Lukijana, Grigorija i Akakija. Po Božjem promislu, kovčezi nisu potonuli, već ih je voda odnijela u četiri različita grada: Akakijev u grad Askalus, Grigorijev u Kalabriju, Lukijanov u Mesinu, Papijanov na drugu stranu u Siciliju, a Vartolomejev na Liparska ostrva.
Nekim tajanstvenim otkrovenjem saznao je episkop liparski Agaton o tome da se mošti svetog apostola približavaju. Agaton je sa sveštenstvom i narodom izašao na obalu i dočekao kovčeg sa velikom radošću.
Tom prilikom desila su se mnoga iscjeljenja od moštiju svetog apostola. Mošti su bile položene u crkvi svetog Vartolomeja i tu su ležale do vremena Teofila ikonoborca (oko 839. godine), a kada su muslimani zagazili na Lipare, mošti su prenijete u grad Benvent. Tako je Gospod proslavio apostola čudesima i za života i poslije smrti.
Vjeruje se da Vartolomej ne prašta nevjernicima koji danas rade, zbog čega rizikuju da im svi radovi u njivi propadnu. Narod kaže: “Smlatiće te kao Vrtoloma prasku!” U nekim dijelovima Srbije vjeruje se da, ako radite na Vratolomu, postoji opasnost od poplava, grada i oluje. Slično, ako je danas oblačno vrijeme, smatra se da to najavljuje lošu godinu za ratare i sve koji žive od obrađivanja zemlje.
U selima u Šumadiji vjeruju da svetac liječi od padavice, pa bolesni idu u obližnji manastir, kako bi se pomolili, dok u topličkom kraju smatraju da Sveti Vratoloma i Sveti Sava danas sjede na planini i čuvaju sve njive kako ne bi bilo neke štete. Tek kada oni prilegnu i zadrijemaju, može doći do oluje, ali to se rijetko dešava.
Narod kaže da se djeci brani da se penju po drveću, da ne bi slomila vrat, zato ga u našem narodu i zovu Vratoloma (Vrtoloma). Zabranjuje se i kupanje u rijekama, a ženama da “bućkaju” mlijeko. Takođe, na današnji dan se obustavljaju svi poslovi na njivama, prenosi Kurir.
