U petak, 27. septembra, je crveno slovo i obilježava se jesenji Krstovdan, praznik koji se naziva još i Vozdviženje Časnog krsta.
Ovaj praznik slavi se u spomen na dan kada je pronađen i iskopan Časni krst na Golgoti i dan kada je vraćen iz Persije u Jerusalim.
Krstovdan slavimo dva dana u godini; ovo je jesenji Krstovdan, a 18. januara slavi se onaj zimski, u znak sjećanja na prve hrišćane i krštenje Isusa u rijeci Jordan.
U prošla vremena ljudi su strogo postili na ovaj dan, tačnije samo na hljebu i vodi, ali zanimljivo – jelo se i grožđe, dok je drugo voće bilo zabranjeno. O značaju ovog običaja svjedoči i narodna poslovica: “Ko se krstom krst, taj Krstovdan posti!”
Takođe, u nekim srpskim selima održavali su se i vašari, a ovaj dan prati još niz vrlo koloritnih, zanimljivih običaja.
Stari običaj nalaže da se na ovaj dan stoka premazuje katranom u znaku krsta da bi se zaštitila od bolesti.
Takođe, u svim selima isplaćuju takozvane poljake, koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji teraju ptice i naplaćuju globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno o Đurđevdanu.
U narodu se vjeruje da se na Krstovdan zmije povuku na počinak i da ih od tada više nema. Ne treba zaboraviti ni još jednu praksu u narodu na ovaj dan; vjeruje se da treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se stablo što više razgranalo.
Jedan od najlepših običaja za jesenji Krstovdan jeste tradicija branja i svećenja bosiljka
Jedan od najljepših običaja za jesenji Krstovdan jeste tradicija branja i svećenja bosiljka. Ova biljka je u našem narodu poznata kao božja i veoma je važna za naše običaje.
Kažu da se prvo sadi bosiljak, pa tek onda druge biljke i cvijeće. Zato bi sutra svako trebalo da u kuću unese malo bosiljka – za uspjeh i zdravlje svih u domu.
Slično tome, bosiljak treba zakačiti na ikonu da cijela godina ne bi išla naopako, a kažu da se valja i popiti čaj od bosiljka.
Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na svojim nejakim plećima nose sjenku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke, prenosi Žena Blic.
Narodno vjerovanje je da Krstovdan može da predvidi vremenske prilike
Inače, narodno vjerovanje kaže da se na sutrašnji dan mogu predvidjeti i dalje vremenske prilike, i to na ovaj način:
– Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom.
– Ako je suvo, naredna godina će biti sušna.
– Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.
– Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu.
– Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.
– Poslije toplog i suvog septembra predstoji hladan i kišovit oktobar.
– Septembarska kiša donijeće zlato njivama, a otrov vinogradima.
– Kakav septembar oko Krstovdana, takav nas očekuje mart naredne godine.
