Srpska pravoslavna crkva i vjernici Miholjdan proslavljaju u subotu, 12. oktobra.
Za razliku od drugih praznika, na Miholjdan baš treba da se radi ali ne po kući.
Dozvoljene su sve vrste posla u bašti i dvorištu kako bi se sve pripremilo za zimu, jer se smatra da prava jesen nastupa upravo od Miholjdana.
Ko nije spremio zimnicu, to obavezno treba da uradi na Miholjdan ili par dana oko ovog praznika.
Jedina stvar koja je zabranjena na Miholjdan su vjenčanja. Ovo vjerovanje je utemeljeno na tome jer se smatra da mladenci ne bi mogli da okupe svatove jer su isti zauzeti poslom u polju.
Srbi vjeruju da su ljudi rođeni na ovaj dan posebno nadareni i da će imati mnogo sreće u životu.
Sveti Kirijak rođen je u Korintu krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.
Čitajući Sveto pismo, vrlo rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.
Boravio je u više manastira, posvećen hrišćanskoj vjeri i boreći se protiv jeresi.
Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovjek, iako je cijeli život proveo u strogom postu. Pred kraj života boravio je u monaškoj porodici Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca.
Kirijaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utješitelja bolesnih i nevoljnih. Poživio je 109 godina i upokojio se 557. godine u pustinji, gdje je proveo starost i posljednje godine života, prenosi Stil.
