Dvadestdevetogodišnji Srđan Vejnović iz Male Krupske Rujiške kod Novog Grada, doktorand agronomije na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, nastavlja porodičnu tradiciju i za poljoprivrednu proizvodnju ima ozbiljne planove.
Vejnović je rekao da iz porodice koja se dugi niz godina bavi proizvodnjom mlijeka, te da su mlađi brat i on već četvrta generacija koja čuva tradiciju, ali se i prilagođava savremenim trendovima.
FOTO: SRNA
Brat i on su od malih nogu gledali oca i djeda kako rade, što je većim dijelom i uticalo na odluku čime će se u životu baviti, naveo je Srđan.
GODIŠNJE ISPORUČE 300.000 LITARA MLIJEKA
– Trenutno, na farmi ima 30 muznih grla, a ukupno sa podmlatkom i tovnim grlima brojimo oko 80 komada. Obrađujemo više od 400 duluma zemlje, uz fokus na kvalitet kako bi se obezbijedila zdrava proizvodnja mlijeka – ukazao je Vejnović.
Godišnje isporuče oko 300.000 litara mlijeka mljekari “Mlijekoprodukt” iz Kozarske Dubice.
Osim ratarske proizvodnje za stočnu hranu, proizvode i integralnu pšenicu za Poljoprivrdnu zadrugu “Agrojapra” iz Donjih Agića kod Novog Grada.
FOTO: SRNA
Planovi su proširenje kapaciteta i nabavljanje opreme koja će olakšati rad, a samim tim i život.
– Poljoprivredna proizvodnja iziskuje puno truda i rada. Težimo da olakšamo rad i da ga pojeftinimo, što će na kraju uticati na cijenu proizvoda, u našem slučaju mlijeka – rekao je Srđan.
VEJNOVIĆI USKORO NABAVLJAJU I POLJOPRIVREDNI DRON
Vejnović je istakao da se trude da idu u korak sa novim tehnologijama i da zato neprestano ulažu u novu mehanizaciju.
– Slobodno mogu da kažem da pratimo svjetske trendove kada je taj segment u pitanju, naravno koliko nam naše mogućnosti dozvoljavaju. Traktor kojim vršimo sjetvu i aplikaciju pesticida i mineralnih đubriva opremljen je autopilot navigacionim sistemom. Uskoro planiramo i nabavku poljoprivrednog drona – objasnio je Vejnović.
On je istakao da nastoje da iskoriste sve pogodnosti koje su na raspolaganju, prvenstveno subvencije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske i program Vlade Mađarske za nabavku priključne mehanizacije.
FOTO: SRNA
– Sve su to mjere kojima se borimo sa problemima, poput niskih otkupnih cijena, velikih inputa, loših vremenskih prilika koje su rezultat klimatskih promjena – rekao je Vejnović.
Srđan je student doktorskih studija agronomije na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, gdje je bio angažovan i kao saradnik u nastavi. Ova edukacija mu, istakao je, pomaže da bolje razumije savremene tehnologije i inovacije u poljoprivredi, što na kraju primijenjuje i na svojoj farmi.
– Trenutno je, zbog obaveza na Fakultetu, brat `udarna pesnica`. Ja sam tu u sezoni i uvijek kad je dosta posla – naveo je Vejnović.
STANJE U POLJOPRIVREDI SRPSKE – ZADOVOLJAVAJUĆE
On je stanje poljoprivrede u Republici Srpskoj ocijenio kao zadovoljavajuće i dodao da je evidentno da se broj proizvođača smanjio, a oni koji su odlučili da na ovom putu istraju su ozbiljni farmeri koji mogu da stanu rame uz rame sa evropskim proizvođačima.
– Problemi su brojni i možemo ih posmatrati sa više aspekata. U samoj proizvodnji problemi su sa radnom snagom, problemi sa tržištem i otkupljivačima. Ono što bih izdvojio svakako su niske otkupne cijene, nedostatak radne snage. Spomenuo bih nešto što se ne pominje tako često u javnosti, a to su kreditni izvori koji nisu prilagođeni poljoprivrednicima. Krediti koji su nam dostupni su sa malim grejs periodom, visokim kamatnim stopama i ono najvažnije, imovina kojom raspolažemo i koja služi kao zalog, bankama nije interesantna – ukazao je Vejnović.
Prema njegovim riječima, dostignut je nivo kad poljoprivrednim proizvođačima trebaju ozbiljna kreditna sredstva za izgradnju većih objekata i nabavku jače mahanizacije.
Vejnović je dodao da mnogo ulažu u mehanizaciju kao neizostavni segment koji nadomješćuje nedostatak radne snage.
KLJUČNO DA MLADI SHVATE VAŽNOST POLJOPRIVREDE I PREDNOSTI ŽIVOTA NA SELU
Srđan je rekao da je trenutno prisutan trend odlaska mladih sa sela i uopšte trend odlaska u inostranstvo, ali da, prema njegovom mišljenju, ove prostore napuštaju i oni kojima to nije potreba, što generalno dovodi do problema sa nedostatkom radne snage.
– Mladima je potrebna podrška da bi ostali na selu i nastavili da gaje porodične vrijednosti. Po meni je ključno da nove generacije shvate važnost poljoprivrede i da vide da je moguće živjeti od poljoprivrede, ali im je potrebna podrška i motivacija. Želio bih da prenesem vrijednosti kao što su posvećenost, radna etika i poštovanje prema prirodi, jer vjerujem da samo kroz te principe možemo graditi održivu budućnost – istakao je ovaj mladi agropreduzetnik.
Vejnović je napomenuo da je poljoprivredna proizvodnja posao koji, osim što je težak, iziskuje disciplinu, motivaciju, prisustvo i obavlja se svakodnevno, a ne periodično.
– Prednost života na selu je u činjenici da ste sam svoj gazda, možete organizovati rad i sami donosite odluke. To je, ipak, mač sa dvije oštrice jer ne možete okriviti nekog drugog – rekao je Srđan.
On je ocijenio da jednom kad se zapusti imanje, teško je ponovo sve pokrenuti.
– Ipak, nije nemoguće i mislim da svi koji to žele treba da imaju na umu ozbiljnu podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Svi koji se odluče mogu to da iskoriste za nabaku neophodnog za početak – rekao je Vejnović.
MREŽA MLADIH AGROPREDUZETNIKA – PODRŠKA PROMOCIJI SELA I POLJOPRIVREDE
Vejnović je član Mreže mladih preduzetnika i učestvovao je na Konferenciji mladih agropreduzetnika koja je održana u Obudovcu.
On smatra da se mladim poljoprivrednicima pruža jedan vid platforme za učenje, povezivanje i razmjenu iskustava, te da ovakve inicijative pomažu u promociji sela i poljoprivrede, suočavajući se sa izazovima koji stoje pred mladim proizvođačima.
– Mreža mladih agropreduzetnika je organizacija koja pruža podršku mladim poljoprivrednicima. Kroz nju imamo priliku da se povezujemo, učimo jedni od drugih i radimo zajedno na unapređenju položaja mladih u poljoprivredi. Posebno bih istakao da Udruženje, nije samo prilika za razmjenu znanja, već i za promociju naših proizvoda i povezivanje sa kolegama iz svih krajeva Republike Srpske i šire. Ta konferencija pruža platformu za razgovor o izazovima s kojima se suočavamo, kao i o rješenjima koja mogu pomoći da mladi ostanu na selu i nastave porodične tradicije – rekao je Srđan.
Vejnović je ukazao da je poljoprivreda dio srpskog identiteta i da se, uz podršku zajednice i organizacija poput Mreže mladih agropreduzetnika, mogu stvoriti bolje uslovi za mlade koji žele da ostanu na selu i unaprijede svoju proizvodnju.
– Važno je da se mladima da šansa i podrška kako bi nastavili da grade budućnost svojih porodica i sela, baš kao što to radimo i mi – poručio je on.
SELO – ZDRAVIJA SREDINA
Srđanova djevojka Maja Drljača iz Novog Sada smatra da je selo mnogo zdravija sredina za odrastanje.
– Upoznali smo se na fakultetu. Moj otac je porijeklom iz Bosanske Krupe i Srđanovo djetinjstvo je bilo usmjereno na mjesta koja sam obilazila sa roditeljima kojima je bilo važno da nas upoznaju sa porijeklom, odakle su nam preci – navela je Drljača.
Ona je studirala voćarstvo i vinogradarstvo, radila je prvo u konvencionalnoj, a sada u organskoj vinariji.
– Odluka da pređem u organsku vinariju je u skladu sa mojim ekološkim razmišljanjima i zdravijim načinom života. Sada Srđan i ja imamo planove za budućnost – rekla je Drljača.
Ona je istakla da je geni vuku na selo, u zdraviju sredinu.
– Pogotovo danas kad je život u gradovima prebukiran, ne obraća se pažnja na neke osnovne stvari, a da ne govorimo o zdravlju i zdravoj hrani – rekla je Drljača.
Maja kaže da ima svoje želje i nada se da će ih zajedničkim radom ostvariti, prije svega razmišlja o malom vinogradu u organskoj proizvodnji, te smatra da ovdje imaju uslove za zatvoren ciklus.
– Stajnjak je najvažniji za bogatstvo zemljišta i mogli bismo da imamo zatvoren sistem – rekla je ona, te dodala da, osim toga, postoje i ozbiljna razmišljanja o komorama za odležavanje sira.
Ona je napomenula da još radi, a Srđan ima obaveze na Fakultetu.
– Ovdje sam kad mogu, a Srđan je češće u sezoni kad ima posla. Potrebno je razumijevanje, ista smo branša i razumijem da kad su sezonski poslovi – mora se – navela je ona.
Poredeći život na selu i u gradu, ona je ukazala da se u gradu zbog užurbanosti ne vodi računa kako se živi ni šta se jede.
– Ovdje ima fizičkog umora, ali istovremeno ste u miru, sami sa sobom u prirodi. Razlika je ogromna. Radi se punom parom, svakodnevni su izazovi, ali je mnogo manje stresno. Iako je velika odgovornost, radite za svoju porodicu – istakla je Drljača.
