Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas 27. oktobra proslavljaju veliki praznik Svetu Petku zaštitnicu žena, djece, starih i bolesnih.
Zato se vjeruje da čim se ustane na Svetu Petku svaki vernik treba da joj se pomoli za zdravlje i blagostanje, kako sebe, tako i svoje porodice.
Baš zato što je Sveta Petka toliko cijenjena postoje običaji i vjerovanja za ovu svetiteljku koje bi valjalo ispoštovati. Na ovaj praznik, kažu predanja, izbjegavaju se svi teži poslovi u kući. Ovo važi za sve, a posebno za žene.
Naše prabake su vjerovale da na taj dan nikako ne treba prati veš, šiti i ne smije se raditi težak posao, što se posebno odnosi na žene, piše Žena Blic.
Prema nekom starom običaju, mlade djevojke treba da naberu cvijeće kojim će ukrasiti dom da bi u njemu vladali harmonija, ljubav i mir. Vjeruje se takođe da na ovaj praznik devojčicama treba obući nove haljinice da bi ih u narednoj godini pratila radost.
Mnogima je Sveta Petka krsna slava. Tada njeno ime domaćini prizivaju u pomoć, paleći tamjan i zalivajući slavski hleb crvenim vinom, pominjući u molitvama Svetu Petku. Potom popiju vodu, sakupljenu s izvora uz manastire posvećene Svetoj Petki. Ta se voda naziva adžijazma. Njome u ponoć treba ugasiti i svijeću koja se drži upaljena 24 sata. Svijeća se čuva do sljedeće slave jer ima svojstvo zaštitnika, piše Stil.
Obilježavanje slave
Od slavskog kolača domaćica ili žena-gost koja je prva stigla treba da sačuva mrve. Poslije ponoći mrve valja posuti po tavanu kuće (ko je ima) ili pod krevete. Snovi koji se te noći sanjaju biće proročki, tvrdi tradicija.
Vjeruje se da će devojke koje sačuvaju mrvice pošto su pojele parčence hleba namijenjenog Svetoj Petki te noći vidjeti i svoju sudbinu i budućeg muža u snu.
Uveče se izgovara molitva, to čini domaćin kuće, a žene i djeca se samo tri puta prekrste. Poslije molitve se spava.
