“Među najteže vidove intervencija spada izvlačenje unesrećenih iz slupanih vozila u saobraćajnim nesrećama. I vatrogasci su lјudi od krvi i mesa, normalno je da emotivno reaguju i da im se te slike urežu u pamćenje. Međutim, svi mi koji smo odabrali ovaj poziv, moramo biti spremni na to i odreagovati maksimalno profesionalno. Često nije lako, ali nastojimo da što hitnije i bolјe odgovorimo u takvim situacijama“, rekao je u intervjuu za „Kozarski vjesnik” Nebojša Milјuš, starješina Teritorijalne vatrogasno–spasilačke jedinice Prijedor.
Koliko je zaposlenih u prijedorskoj TVSJ?
– Teritorijalna vatrogasno-spasilačka jedinica Prijedor ima 44 zaposlena radnika. Podijelјena je u Operativno-dežurnu službu, Odjelјenje za spašavanje i Preventivno-servisnu službu. U Operativno-dežurnoj službi imamo 33 zaposlena, a oni su 24 sata u dežurstvu, odnosno raspoređeni su u četverobrigadni sistem rada i četiri smjene. Vatrogasci su uvijek uz građane Prijedora, odnosno stalno dežuraju, tako da mnogi pozivi građana dolaze nama. Pokušavamo odgovoriti na sve moguće zahtjeve naših sugrađana.
Kako se postaje vatrogasac?
– Zakonske odredbe su slјedeće: mora biti punolјetan, imati završenu srednju školu tehničkog smjera i biti psihofizički zdrav. Bitno je da nije stariji od 25 godina. Nakon konkurisanja, vrši se obuka u jedinici koja traje šest mjeseci. Po isteku ovog roka, polaže se vatrogasni ispit kojeg organizuje MUP RS i ukoliko ga uspješno polože, spremni su za obavlјanje svih zadataka u vatrogastvu. Redovno se sprovode brojne edukacije za sve vatrogasce, a na taj način se podiže sposobnost i gotovost jedinice.
Zbog čega vas građani najčešće zovu?
– Veoma često ima više panike nego stvarnih i objektivnih razloga zbog kojih nas zovu. Mada, prepoznaje se to kod dojavitelјa prilikom dojave požara, odnosno kad je nešto alarmantno i hitno. Zadatak našeg operatera je da dobro procijeni situaciju i sve podatke prenese komandiru smjene koji određuje broj vatrogasaca, vozila i svu drugu opremu koja treba da ide dalјe na teren. Možda je malo više panike kod požara na otvorenom prostoru, pošto se teško primijeti. Uglavnom to bude u večernjim satima, pa je i svjetlost plamena jače izražena ili je strah da požar ide prema kući. Vrlo često situacija ne bude alarmantna, ali mi izlazimo na teren, spremni da odreagujemo u svakoj situaciji.
Komunikacija sa građanima je veoma važna, a veoma često vas posjećuju mališani iz prijedorskih vrtića. Zašto je sve nabrojano važno?
– Djeca vole vatrogasce. Odnosno, taj poziv i opremu koju im pokazujemo. Svake godine tradicionalno, pa i ove godine u oktobru koji je mjesec zaštite od požara, posjećuju nas vrtićka djeca, saslušaju program koji im pripremimo, savjete, pogledaju prezentaciju i uvijek su oduševlјeni.
Da li naše društvo ima razvijenu svijest o značaju vatrogasaca?
– Ima uvijek onih koji nisu svjesni značaja ovog poziva, odnosno zaštite njih samih od strane vatrogasaca u nekim neželјenim situacijama. Nekad imamo slučajeve bahatog i bezobraznog ponašanja. Uzmite u obzir požare na otvorenom. U više od 90% slučajeva, nastaju zbog lјudskog faktora ili namjernom palјevinom. Počela je sezona loženja. Ljudi masovno odlažu pepeo u kontejnere i veoma često dolazi do požara kontejnera. Bili su plastični, te prijedorsko komunalno preduzeće upravo zbog toga pokušava opet nabaviti limene kontejnere. Međutim, požar će i njih deformisati, tako da uvijek radimo na podizanju svijesti građana, često i promotivnim materijalima.
Da li je Teritorijalna vatrogasno–spasilačka jedinica Prijedor dovolјno opremlјena?
– Uvijek može bolјe i više. Mislim da jesmo. Prije par mjeseci, u našu jedinicu stigle su nove auto-lјestve. Proteklih godina bili smo ranjivi na tom nivou zaštite, odnosno nismo mogli intervenisati na visokim objektima sa spolјašnjom navalom, jer smo imali lјestve stare preko 40 godina i tehnički davno prevaziđene. Za nekoliko dana naši vatrogasci će izvršiti drugi nivo obuke na samim auto-lјestvama, a to je realni prikaz prilaza visokim objektima u gradu Prijedoru. Riječ je o trodnevnoj obuci, a poslјednjeg dana planirana je vježba gašenja požara, odnosno zaštite i spašavanja sa visokih objekata.
Aktivno učestvujete i u spašavanju unesrećenih u saobraćajnim nesrećama, izvlačenju utoplјenika…
– To su svakako teži vidovi intervencija, pogotovo saobraćajne nesreće. Često vatrogasci vide stravične nesreće, a i oni su lјudi od krvi i mesa i normalno je da emotivno reaguju, da im se te slike urežu u glavu. Međutim, svi mi koji smo odabrali ovaj poziv, moramo biti spremni na to i odreagovati maksimalno profesionalno. Često nije lako, ali nastojimo da što hitnije i bolјe odgovorimo u takvim situacijama. Imamo izuzetnu saradnju sa Službom hitne pomoći, tako da uglavnom dejstvujemo istovremeno. Što se tiče zaštite i spašavanja na vodi i pod vodom, i tu smo dosta dobro opremlјeni. Naši momci obavlјaju treninge i na moru, i u rijeci i na jezerima. Sjećamo se svi poplava 2014. godine i ne želimo da nam se to ponovi. Iako smo tada jako dobro odgovorili na sve izazove, ipak nas je sve skupa ta godina dobro opekla i upozorila. Znajući da je priroda čudo, uvijek se pripremamo na sve.
Kakvu saradnju imate sa Gradskom upravom Prijedor?
– Imamo odličnu saradnju, Gradska uprava je naš osnivač. Podržani smo od strane svih, a posebno gradonačelnika Slobodana Javora. Vjeruju u nas, jer smo uspješno izvršili sve zadatke postavlјene i od strane građana i Gradske uprave i gradonačelnika.
Čime se sve bavi vatrogasac-spasilac?
– Svakako ima više zadataka, ali i obaveza. Ranije su bili vatrogasci, sad su vatrogasci-spasioci, što govori da moraju na sve biti spremni i uvježbani. Na primjer, sugrađani nas tokom lјeta zovu zbog zmija, izađemo i odradimo. Takođe, nerijetko nas zovu zbog legla stršlјenova ili osa. Bilo je slučajeva gdje su građani pokušali sami zapaliti ta gnijezda, pa su onda izazvali i požar na samoj kući. Na takve intervencije ne izlazimo nego ih upućujemo na firmu „Eko-bel“ Banjaluka, osim ukoliko ne dođe do požara. Brojne su situacije i razlozi zbog kojih nas zovu na intervencije.
Da li se suočavate s nedostatkom radne snage, kao i brojne druge branše?
– Kad imamo vanredne situacije ili stanje prirodne katastrofe, uvijek nas je malo. Pokušavamo u nekom redovnom režimu da ostvarimo spremnost, uvijek smo u pripravnosti, tako da ako imamo izlazak jedne ekipe, onda pozivamo drugu ekipu koja nastavlјa dežurstvo dok se prva ne vrati s terena. Sve nedaće i katastrofe većih razmjera, pa i ove bujične poplave koje se pojavlјuju u zadnje vrijeme, zahtijevaju puno angažovanje lјudi da bismo mogli u što kraćem roku odgovoriti na poplave, poplavlјene podrume, objekte, prilaze. Svi smo svjesni velikih klimatskih promjena. Uvijek treba lјudi, ali za sada odgovaramo svim zadacima.
Kakve su kazne za piromane, odnosno za one koji namjerno izazivaju požar?
– Naša sela su uglavnom pusta. Kod zaraslih imanja dešavaju se situacije da neko iz neznanja zapali korov, a neko namjerno. Malo ko se od onih koji imaju najbolјe namjere pridržava uputstava da se takvi posjedi moraju prvo uskrčiti, pa tek onda paliti. Postoji zakonska obaveza da se svako palјenje vatre ili spalјivanja otpada mora prijaviti vatrogascima. Kad su kazne u pitanju, tu je malo veći problem. Za počinioca je kazna i do 1.000 KM, međutim, uglavnom je to NN lice. Na tom polјu moramo više raditi.
Šta je klјučno za uspješan rad jedne vatrogasne jedinice?
– Biti spreman, dobro opremlјen i odgovoriti gdje se može. Svaki uspjeh ili dobar rezultat stvara zadovolјstvo kod naših sugrađana, ali naravno i kod nas. Timski rad je jedini ispravan i ako to ne funkcioniše, onda od pravog posla nema ništa.
VATROGASAC – HUMAN I ODGOVORAN POSAO KOJI MORATE VOLjETI
– Posao vatrogasca zahtijeva posvećenost, odgovornost, veliku dozu hrabrosti i humanosti. Vatrogasci se ponekad suočavaju s neprijatnim ili veoma potresnim situacijama, ali s druge strane, ovaj posao može da donese ogromnu sreću i zadovolјstvo kada nekom pomognete ili mu spasite život – kaže Milјuš.
