Božićni post počinje 28. novembra i traje 40 dan, do Badnjeg dana – 6. januara.
Pravoslavni vjernici se ovim postom pripremaju za praznovanje rođenja Isusa Hrista, Božić. Post ima dvije strane: tjelesnu i duhovnu. Tjelesni post je uzdržavanje od izvjesnih jela i alkoholnih pića. Duhovni post podrazumijeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i djela.
Božićni post je u pravoslavlju po dužini trajanja drugi po redu, nakon Vaskršnjeg posta, a po strogosti posta, blaži je od Vaskršnjeg i Velikogospojinskog posta. Podrazumijeva 40 dana uzdržavanja od mrsne hrane i alkohola, ali i grešnih misli, želja i djela.
Pored molitve, i svega što služi duhovnom životu, crkveni oci pripisuju i postu naročitu važnost. Oni posmatraju tijelo i dušu kao jednu cjelinu i tako ih i tretiraju u svim njihovim manifestacijama. Bez duhovnog posta, kažu oci, sam tjelesni post se ne prihvata.
Pravila Božićnog posta
U toku Božićnog posta ne jede se meso, bijeli mrs i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srijede i petka koji se poste „na vodi“. Riba se jede svake subote i nedjelje kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice, čak i ako praznik padne u srijedu ili petak. Posljednja nedjelja Božićneg posta je stroži, bez upotrebe ribe, a po mogućnosti je „na vodi“. Na Badnji dan se ne upotrebljava ni ulje, ni vino, već se obavezno posti „na vodi“, piše Blic Žena.
