Danas se praznuje Mali Božić, prvi dan nove 2025. godine po julijanskom kalendaru. Istog dana je i slava Svetog Vasilija Velikog. Za ovaj dan vezuju se mnogi običaji.
Današnji dan započeo je u crkvama ponoćnim molebanom za uspješnu i blagoslovenu Novu godinu. Kada je za kalendarski početak nove godine uzet 1. januar, onda je Mali Božić počeo da važi kao Srpska nova godina koja se kod pravoslavaca proslavlja u noći između 13. i 14. januara.
Danas se slave još dva velika praznika – Obrezanje Isusa Hrista i dan Svetog Vasilija Velikog.
Dan Obrezanja Isusa Hrista, osmog dana po rođenju, jedan je od najvećih hrišćanskih praznika. Po običajnom kalendaru, naziva se i Mali Božić, jer se u mnogim krajevima ponavljaju božićni rituali.
Paljenje vatre na raskršćima
Srpska Nova godina ili Mali Božić imali su različit značaj u pojedinim porodicama ili sredinama.
U mnogim krajevima je ostao običaj da se 14. januara ponove mnogi običaji karakteristični za Božić, pa se tako ponovo unosi badnjak u kuću, dočekuje položajnik i iznosi ostatak česnice na trpezu.
Po narodnim vjerovanjima, Srpsku Novu godinu valja dočekati budan, pa su mnoge djevojke u novogodišnjem bdenju gatale da li će se te godine i za koga udati.
Takođe, vjerovanje je da na ovaj dan u kuću treba unijeti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća, ali i ukućani tokom cijele godine imali napretka. Mnogi Srbi vjeruju da na ovaj dan treba izbjegavati svađe.
U nekim krajevima vjeruje da se danas treba čuvati da vas neko ne prevari. Isto tako je bitno da se na ovaj dan ne drijema, jer ćete, po narodnom vjerovanju, čitave godine biti pospani i umorni.
Poslije novogodišnjeg ručka, običaj je bio da se pokupe kosti od pečenja, odnesu i stave na mravinjak, kako bi se, po vjerovanju, stoka množila kao mravi.
U Vojvodini je postojao običaj, koji se u nekim mjestima zadržao do danas, da se na raskršćima pale vatre, što, uz čistilačko dejstvo, ima i ulogu jačanja sunčeve svjetlosti i toplote.
U Hercegovini je običaj na taj dan spaliti ostatke badnjaka, dok se u pojedinim vojvođanskim mjestima pale vatre na raskršćima, piše RTS.
Zašto je dobro uzeti kašiku meda
Na današnji dan vjeruje se da treba uzeti kašiku meda, što se dovodi u vezu sa životom i djelom Svetog Vasilija.
Sveti Vasilije je rođen u vrijeme cara Konstantina. Јoš kao nekršten učio je 15 godina u Atini filozofiju, retoriku i astronomiju.
Krstio se na rijeci Јordan zajedno sa svojim bivšim učiteljem Evulom. Bio je episkop Kesarije Kapadokijske blizu 10 godina, a završio svoj zemaljski život sa 50 godina.
Bio je veliki pobornik pravoslavlja, moralno čist i izuzetno revnosan, bogoslovski um, ustrojitelj i stub svete crkve.
U crkvenoj službi naziva se “pčelom crkve Hristove”, koja nosi med vernicima i žaokom svojom bode jeretike. Zato, na današnji dan valja uzeti kašiku meda.
Vasiljevdan se kod Srba slavi kao krsna slava, a kod Grka i Rusa kao imendan.
Miješenje kolača vasilice
Kao što se za Božić mijesi pogača česnica, za Mali Božić se mijesi poseban obredni hljeb “vasilica”. U većini porodica pravi se slično kao česnica, sa tankim korama, samo bez oraha, sa medom i mašću.
U nekim porodicama pripremano je više kolača kao vasilica: sa više vrsta voća i povrća. Pravljena je od mekog beskvasnog tijesta, koje se potom presavija: sa suvim grožđem, bundevom, orasima.
Odozgo je prije pečenja utiskivan pečat sa krstom. Vasilica se pravila ujutro, a služila se uz ručak.
Vasilica se siječe, ne lomi kao česnica. Uzimali su je po želji, ko je kojim htio da se posluži, bez nekih posebnih pravila.
Ima mjesta u Srbiji u kojima se mijese i krofne u koje se stavlja novčić, baš kao u božićnu česnicu, a ko ga pronađe, imaće sreće narednih 12 mjeseci.
Danas se pažljivo gleda u nebo i posmatra vrijeme. Ako na 14. januar padne snijeg ili bude oblačno, čeka nas rodna godina. Suvo vrijeme, vjeruje se, donosi i sušnu godinu pred nama.
