Gospa Sajak Štikovac, predsjedavajuća Foruma za bezbjednost zajednice grada Prijedora – POTREBNA SISTEMSKA ZAŠTITA DRUŠTVA ZA RADNIKE U JAVNIM SLUŽBAMA
Forum za bezbjednost zajednice grada Prijedora prošle godine inicirao je sistemsku zaštitu radnika javnih službi koji nemaju status službenog lica. Takvi radnici sve češće se suočavaju sa najrazličitijim napadima od strane korisnika usluga. Demineri, vatrogasci i socijalni radnici više puta su bili na udaru vrijeđanja, ismijavanja po polnoj, fizičkoj, bračnoj, roditelјskoj i obrazovnoj osnovi, često nazivani pogrdnim imenima, a učestale su i prijetnje njihovim porodicama. Bilo je i fizičkih nasrtaja. Zbog toga će Forum u narednom periodu predložiti niz mjera kojima bi riješio taj problem. O ovoj i drugim temama razgovarali smo sa Gospom Sajak Štikovac, predsjedavajućom Foruma.
Jedan od identifikovanih problema su uslovi rada radnika javnih službi, koji se sve češće suočavaju sa napadima od strane korisnika usluga. Nedavno ste na Forumu inicirali da se ovo pitanje mora sistemski riješiti i da ovi radnici dobiju status službenog lica. Šta vas je potaknulo da pokrenete tu inicijativu?
– Tačno je da su na nedavnoj sjednici Foruma za bezbjednost zajednice predstavnici radnika javnih službi naveli da svakodnevno, u okviru obavlјanja svojih redovnih zadataka, budu žrtve vrijeđanja, ismijavanja, omalovažavanja, etiketiranja ili prijetnji, pa čak i fizičkih nasrtaja. Konstatovano je da se to dešava gotovo u svim institucijama čiji zaposleni neposredno rade sa lјudima koji imaju probleme i koji lično nezadovolјstvo vlastitim problemom, situacijom u društvu ili zakonskom regulativom „iskalјuju“ na postupajućem radniku. Žalosno je da čovjek koji traži pomoć od socijalnog radnika, medicinskog osoblјa, profesora koji uči njegovo dijete, dakle sve one „pomažuće“ struke napada ili se na bilo koji način nedolično ponaša. S tim u vezi, otvorena su mnoga pitanja od kojih je samo jedno status službenog lica, a koji se mora rješavati na nivou svake oblasti posebno, ako se uzme u obzir da svaka oblast rada/struke pripada nadležnom ministarstvu. Ono oko čega nema spora je obaveza prijavlјivanja policiji svakog oblika nedoličnog, ugrožavajućeg ponašanja u vezi sa obavlјanjem povjerenih poslova i zadataka. Dalјe, kvalifikovanje djela od strane policijskih službenika odnosno tužilaca, usmjerava njegovo procesuiranje te visinu i težinu eventualne kazne koja bi mogla biti izrečena. Ne procesuiranja ili procesuiranja djela kao prekršaja, odnosno da iz domena narušavanja javnog reda i mira to pogoduje i podsticajno djeluje tj. ne osujećuje namjeru učinioca da ponovo ugrozi drugog, jer će kazna biti neznatna.
Ko treba da ima status službenog lica? Trebaju li i novinari na ovaj način biti zaštićeni?
– Novinari, nažalost, dijele sudbinu radnika koji su u svakodnevnom radu sa lјudima. Među prvima su na terenu kada su prirodne nepogode, kada se protestuje i sigurno svakodnevno imaju situacije kada se osjećaju ugroženo. Baš zato je bitno o ovom problemu govoriti otvoreno, podizati svijest lјudi da su takva ponašanja neprihvatlјiva i kažnjiva, a to će se postići i adekvatnim sankcionisanjem onih koji to rade.
Rodno zasnovano nasilјe jedan je od najrasprostranjenijih oblika kršenja lјudskih prava i narušavanja lјudskog dostojanstva. Kakvo je stanje u Prijedoru?
– Nasilјe u porodici je pitanje koje Forum gotovo svake godine razmatra, posebno nakon obilјežavanja kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilјa“. Prijedor je prvi grad u Republici Srpskoj koji je potpisao Protokol za postupanje u slučaju nasilјa u porodici, a koji je inicirao Forum za bezbjednost. Na osnovu izvještavanja predstavnika Centra za socijalni rad, evidentno je da nasilјa u porodici ima i na području našeg grada, međutim zahvalјujući djelovanju i saradnji svih institucija zaduženih za prevenciju i sankcionisanje, ali prvenstveno pomoć žrtvama nasilјa, možemo reći da nadležne institucije adekvatno odgovaraju ovoj pojavi.
Ima li vršnjačkog nasilјa među učenicima i da li je povećana svijest kod mladih o ovom problemu?
– Vršnjačko nasilјe je takođe pitanje kojem se, u okviru rada Foruma, poklanja dosta pažnje, prvenstveno zbog osjetlјivosti problema, ali i zbog loših vijesti koji dolaze iz našeg okruženja. Zadatak Foruma kod ovih i sličnih pitanja je da institucije putem svojih predstavnika na jednom mjestu, Forumu, otvore sva pitanja i probleme koje imaju, da razmijene informacije i utvrde šta se eventualno može unaprijediti kada su u pitanju konkretna postupanja. Neosporno je da nadležne institucije, prije svega škole, Centar za socijalni rad i policija kontinuirano sprovode preventivne aktivnosti koje imaju za cilј razvijanje svijesti kod mladih o ovom problemu. Određene analize govore u prilog ostvarenju tog cilјa.
Da li su mjere policijskih organa na suzbijanju prosjačenja dale rezultate?
– To je oblast gdje mislim da svaki građanin Prijedora može potvrditi pozitivne pomake. Ova aktivnost se posebno sprovodi u vrijeme godišnjih odmora kada u naš grad dolaze lјudi na privremenom radu u inostranstvu, ali i turisti. Ne trebamo ni zamišlјati razmjere ove pojave tokom lјeta, da se prosjačenje ne prevenira, prijavlјuje i sankcioniše.
Osnovni cilј Foruma, koji djeluje već 21 godinu, je unapređenje bezbjednosti i ukupnog kvaliteta života građana Prijedora. Koji su aktuelni problemi u gradu na koje, po Vašem mišlјenju, treba obratiti pažnju?
– Vjerujte da se na sjednicama Foruma otvaraju razna pitanja: od saobraćajne infrastrukture do zaštite zdravlјa i života lјudi. Sigurno je da priroda problema ili potrebe određuje način i brzinu njegovog rješavanja. Svi mi znamo da se u svakoj lokalnoj zajednici „ima šta raditi“ ukoliko ima inicijative i volјe nadležnih. I jednog i drugog ne nedostaje, tako da očekujem isti, a zašto ne i veći nivo motivacije članova Foruma da prate i prepoznaju pitanja koja treba otvoriti, a kada se otvore, mi smo na pola puta do rješenja. Nažalost, neke pojave se i nakon otklanjanja ponavlјaju kao što su npr. šaranje po fasadama zgrada ili institucija te uništavanje saobraćajnih znakova. Izdvojila bih problem ruševnih objekata u užem centru grada, koji mogu predstavlјati opasnost po život prolaznika.
Forum za bezbjednost zajednice okuplјa predstavnike klјučnih institucija, organizacija i građanstva, kako bi zajednički radili na rješavanju problema iz oblasti sigurnosti i podizanju svijesti o važnosti odgovornog ponašanja u zajednici. Koliko ste zadovolјni radom Foruma u prošloj godini?
– Mislim da imamo razloga za zadovolјstvo. Uvidom u zapisnike koji su transparentni na zvaničnoj stranici Grada, vidimo da je veliki broj pitanja o kojima se raspravlјalo gdje mi, pored redovnih tačaka, svaki put govorimo i o novoidentifikovanim problemima.
Sa kojim sve pitanjima se Forum bavio od osnivanja do danas, s obzirom da ovo radno tijelo postoji već 21 godinu?
– Bilo je mnogo pitanja, ali da navedem one koji se mogu činiti zanimlјivim. To je pitanje prevencije poplava u Prijedoru, prekoračenje radnog vremena ugostitelјskih objekata, ali i točenja alkohola malolјetnim licima, zloupotreba pirotehničkih sredstava, različiti problemi u vezi sa saobraćajem, organizacija proslave završetka školovanja u srednjih školama i slično.
Kako ocjenjujete saradnju Foruma sa institucijama i lokalnom zajednicom i šta su planovi za naredni period?
– Forum ima odličnu saradnju sa institucijama, jer institucije ažurno učestvuju u radu Foruma. Imamo jako dobar odziv na sjednicama i zadovolјavajuću diskusiju. Lokalna zajednica prepoznaje Forum kao neformalno tijelo koje djeluje u okviru svojih mogućnosti. Ponoviću da je to savjetodavno tijelo, koje inicira saradnju između institucija, a ne donosi odluke, jer za to nema mandat. Tokom godina rada, Forum je izgradio svoju poziciju u zajednici, jer mu građani vjeruju. Plan rada će, po ustalјenoj praksi, biti utvrđen na prvoj ovogodišnjoj sjednici, a u skladu sa našim ranije usvojenim strateškim dokumentima.
VIŠE OD DVIJE DECENIJE U SLUŽBI BEZBJEDNOSTI ZAJEDNICE
Forum za bezbjednost zajednice Grada Prijedora formiran je u novembru 2003. godine u okviru projekta “Bezbjednost zajednice i rad policije u zajednici”. Forum je neformalno, nestranačko multidisciplinarno tijelo sastavlјeno od ravnopravnih članova: predstavnika Gradske uprave, Skupštine grada, Policijske uprave, pravosudnih, obrazovnih, zdravstvenih institucija, vjerskih zajednica, organizacija nacionalnih manjina, Omladinskog savjeta, Centra za socijalni rad, vatrogastva, mjesnih zajednica, privrednih subjekata, nevladinih organizacija, inspekcija, komunalne policije, medija i dugih, a otvoren je za saradnju i sa drugim subjektima i organizacijama koje su zainteresovane za njegov rad i mogu dati doprinos unapređenju bezbjednosti u lokalnoj zajednici.
