Sveta tri Jerarha zapravo su svetitelji Vasilije Veliki, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatousti, a svaki od njih ima svoj dan praznovanja u januaru.
Sveta tri Jerarha, odnosno ovaj zajednički praznik ustanovljen je u 11. veku, u vrijeme cara Aleksija Komnena, zbog čudne rasprave u narodu oko toga koji je od trojice svetih najveći: Grigorije zbog dubine uma, Vasilije zbog čistote i hrabrosti, ili Zlatousti zbog čudesen rečitosti i jasnoće izlaganja vjere. Njihove pristalice su se čak i različito nazivali: Vasilijani, Grigorijani i Jovaniti.
Promislom Božjim ovaj spor je riješen na koristi Crkve i slavu svetitelja, jer se oni, svaki ponaosob, a potom sva trojica, javiše episkopu evhaitskom Jovanu riječima da su oni jedno u Boga i da među njima nema ništa protivriječno.
Posavjetovali su episkopa da im napiše jednu zajedničku službu i odredi zajednički dan praznika. Tako je među narodom spor srećno riješen i određen 12. februar, kao zajednički praznik ovih svetitelja, piše Žena Blic.
Sveta tri jerarha proslavljaju svi pravoslavni, a u Gčkoj je to najveći nacionalni i školski praznik, navodi se u knjzi “Srpske slave i verski običaji”.
Običaji i vjerovanja
Ovaj veliki praznik treba provesti u dobrom raspoloženju, miru i slozi – običaj je da se zasviraju frule i da se vjernici vesele.
Narodna vjerovanja kažu da Sveta tri jerarha štite ljude i životinje od mrazeva i zlih vjetrova. Po vetrovima koji budu duvali prognozira se kakvo će biti vrijeme tokom cijele godine. Vjeruje se da će godina biti dobra i bogata ukoliko duva južni vjetar, a da “severac” donosi lošu godinu s hladnim vremenom. Istočni vjetar donosi nestašice, a zapadni izobilje ribe i mleka. Ako vetra nema, čeka nas bogata godina.
