Nastavnik fizike u Osnovnoj školi “Vuk Karadžić” u Novom Gradu Valentina Banović Klisara odlučila je da izađe iz okvira redovne prakse i da učenicima, bez straha od ocjene, približi nastavu i pomogne im da shvate da kolika je moć u znanju.

Klisara je izjavila da prosvjetni radnici, osim na obrazovanje, trebaju da obrate pažnju i na mentalno zdravlje učenika, ali i da je znanje važnije od ocjene, zbog čega je u ovoj školi realizovan projekat “U udžbeniku ovo ne piše”.

“Na ideju sam došla jer svakodnevno kod učenika primjećujem strah, nelagodu. Kad uđem u učionicu očekujem da su ti mladi ljudi puni pozitivne energije koju prenose i na nas. Nije uvijek tako”, rekla je Klisara koja je i ovogodišnji dobitnik Svetosavske nagrade.

Ona je istakla da je u razgovoru sa učenicima čula da su oni često u strahu koju će ocjenu dobiti, a neki i pod stresom zbog pismenog ili usmenog odgovaraanja.

“Često oni ne uspijevaju da akumuliraju stres, nisu naučili da se izbore. Neki učenici to jednostavno prevaziđu, ali ne svi. To me podstaklo jer treba da se brinemo i o mentalnom zdravlju učenika”, kaže ona.

Klisara je objasnila da je u okviru projekta sprovedena anonimna anaketa u kojoj su se učenici izjašnjavali da li imaju stres od škole, da li školsko okruženje u njima izaziva nemir, da li su pod stresom zbog sajber nasilja.

“Rezultati nisu poražavajući, ali su dovoljan povod da se bavimo ovom temom. Projekat smo uradili uspješno jer smo dobili povratnu informaciju od učenika, uspjeli smo da ih motivišemo, da ih naučimo kako da se nose u stresnim situacijama”, navela je Klisara.

Ona kaže da je u okviru projekta organizovana posjeta Centru za mentalno zdravlje u sklopu Doma zdralja Novi Grad gdje su učenici sa stručnjacima razovarali o stresu u doba adolescencije, naučili tehnike disanja, opuštanja i kako da se nose sa nemirom.

U projekat su, napominje ona, bili uključeni učenici, nastavnici i roditelji.

“Svjesni smo da roditelji često, zbog obaveza nemaju vremena da se posvete djeci, a djeci je potreban razgovor. Danas vaspitno-obrazovni proces treba unaprijediti kako bi se izgradilo časno, kulturno i obrazovano dijete”, naglasila je ova nastavnica fizike koja je u prosvjeti deset godina.

Ona je ukazala da je to proces koji uključuje ne samo nastavnike, već je potrebna sprega između škole, roditelja i zajednice.

“Svjedoci smo da ocjena kao brojka u velikoj mjeri utiče na učenike i na njihov budući život, izbor fakulteta, zanimanja. Taj juriš za ocjenama je pomjerio granicu značenja znanja, koliko je bitno i koliko je znanje moć”, kaže ona.

Ona je navela da se u razgovoru sa učenicima trudi da ukaže da je ocjena pokazatelj da li treba više da se trude, a ne da se demorališu i izgube volju, te da je nekad bitno da se pokaže učeniku da on to može.

Klisara kaže da su u okviru projekta učenici trećeg i četvrtog razreda srednje škole sa školskim pedagogom i psihologom posjetili ovu osnovnu školu, gdje su govrili kako su prevazišli neke stresne situacije.

Ona je napomenula da je sve počelo od seminara na kojem je učestvovala, a koji su organizovali Društvo psihologa i Republički pedagoški zavod, gdje su učenici trebali osmisliti projekat, a odlučila se za projekat “U udžbeniku ovo ne piše”.

Klisara je navela da je organizovan i okruli sto uz učešće predstavnika uprave škole, roditelja i učenika, razgovarano je o aktuelnom problemu i ponuđen je model rješenja.

“Smatram da je projekat bio uspješan, učenici su se obratili za pomoć. Dovoljno je da se obratilo jedno dijete, a bilo ih je više. Nakon projekta učenici znaju kome treba da se obrate za pomoć, da posavjetuju druga ako mu treba pomoć. Naučili su tehnike kako da se ponašaju u stresnim situacijama”, kaže ona.

Projekat danas živi u ovoj školi, a Republički pedagoški zavod ga je prikazao kao primjer dobre prakse.

Autor: SRNA/mondo.ba