Prije pet godina, u martu 2020. godine, u Prijedoru je registrovan prvi slučaj korone. Poslije toga krenula je ozbiljna pandemija i borba pacijenata i medicinskog osoblja sa ovim opakim virusom. Uprkos naporima medicinara, nisu svi pacijenti imali tu sreću da prežive, a mnogi od onih koji su preboljeli koronu kažu da još uvijek osjećaju određene posljedice. Doktor Boris Ćurguz, infelktolog u prijedorskoj bolnici kaže da u to vrijeme nismo bili spremni niti smo očekivali veliku pandemiju, dodajući da je početak bio tih i bez mnogo oboljelih a da je u jesen te 2020. Prijedorčane zahvatila prava pandemija. “Bilo je izuzetno opterećenje. Strah je bio ne samo kod opšte populacije nego i kod zdravstvenih radnika”, ističe doktor Ćurguz, napominjući da je to bilo vrijeme velike solidarnosti. “Solidarnost je bila posebno izražena među zdravstvenim radnicima. Nije jedan čovjek vodio borbu, nego je to bio tim. Od prvog dana na raspolaganje je stavljena, na prvom mjestu interna služba bolnice, u stvari jedan njen dio, gdje smo imali izvanrednu podršku. Kada smo imali najveće redove, najveće gužve i najveći broj pacijenata, medicinsko osoblje je ostajalo do zadnjeg i tako sve dok se situacija nije malo smirila da mogu da se vrate svojim osnovnim poslovima”, kaže doktor Ćurguz.
Medicinari kažu da se danas o koroni zna mnogo više nego u vrijeme kada je počela, istovremeno upozoravajući da ovaj virus nije nestao i da se ne treba previše opuštati i potcjenjivati mogućnost ponavljanja sličnih problema. Infektolog doktor Ćurguz smatra da su negativne posljedice korona virusa, pored drugih faktora, umanjile vakcinacija i njegovo mijenjanje i gubljenje snage prolaskom kroz organizme oboljelih. “To je bilo nešto čime smo se prvi put susreli. Imate pojavu da je cijeli svijet lutao u modalitetima liječenja, bilo je tu mnogo pogrešaka, i u hodu smo ispravljali svoje greške. Postajali smo svoje bolji, a bolest je toliko nepredvidljiva da je praktično pokazivala znake mijenjanja da ssmo imali bolest o kojoj u nekom trenutku pomislite da ste ušli u neku suštinu, ona je začas znala da promijeni kliničku sliku, posebno u vrijeme pika delta soja, u aprilu i maju 2021. godine, kad smo imali najtragičnije posljedice, sa velikim brojem umrlih i vjerovatno velikim brojem ljudi koji su ostali sa nekim invaliditetom poslije bolesti. Danas znamo dosta više o svemu tome i najbitnija stvar je da se vratimo na početak, korona nije nestala. Mi i danas imamo, nisu to samo sporadične infekcije, mi imamo sporadično teže slučajeve infekcije sa onim teškim posljedicama, respiratornom insuficijencijom, ali nemamo takav broj slučajeva kakav smo imali onda COVID-19 infekcije teške kliničke forme. Danas imamo kao neku blažu ili srednje tešku respiratornu infekciju”, pojašnjava doktor Ćurguz. Po njegovim riječima, pored nekih drugih, ima i medicinskih radnika koji tvrde da je korona izmišljena, navodeći da oni na taj način nanose štetu medicinskoj sgtruci i izražavaju nepoštovanje prema svim žrtvama te bolesti.
Doktor Ćurguz smatra da smo se nakon korone previše opustili. “Imam utisak da mi kao društvo nismo dovoljno naučili lekciju. Sada imamo epidemiju gripa. Kao da se narod opustio, kao da više neće nešto da se ponovi. Mi smo nekad imali puno veći obuhvat vakcinacije protiv sezonskog gripa u odnosno ovu godinu. I sad imamo mnogo veći broj hospitalizovanih sa teškom i vrlo teškeom kliničkom formom od posljedica gripa nego pretkutnih godina. Zato kažem da imam otisak da nismo mi kao društvo izvukli pouke iz epidemije COVID-19”, kaže doktor Ćurguz.
Korona je ostavila brojne posljedice, a dosadašnja istraživanja pokazuju da je najviše stradao kardiovaskularni sistem. U zdravstvenim ustanovama ističu da se nakon korone građani često žale na hronični umor, a kardiolozi naglašavaju da se to ne smije potcjenjivati i zanemarivati već na vrijeme zatražiti pregled i stručnu pomoć. “Kada sa ove distance govorimo o COVID-19, odnosno o tom periodu koji je protekao od početka, sve manje možemo pričati o bolesti koja je zahvatala plućni parenhim, a sve više govorimo o bolesti koja je zahvatala kardiovaskularni sistem. Prevashodno dolazi do zgrušavanja krvi, odnosno do tromboze i posljedičnom nastanka akutnih infarkta miokarda i moždanih udara. To je nekako najznačajnija komplikacija i mnoga istraživanja koja se sada rade to potvrđuju”, kaže kardiolog internista doktor Jovica Banović. On ističe da nema nekih posebnih preporuka vezanih za postkovid sindrom, ali uputio je savjet kada je poreventiva u pitanaju. “Savjetovao bih svim građanima da upražnjavaju umjernu fizičku aktivnost, unose dovoljnu količinu tešnosti, uzimaju polivitaminsku terapiju i minerale i blagu dozu antiagregacijske terapije, odnosno aspirina”, kaže doktor Banović.
Od korone su oboljevala i djeca, ali u dosta manjem procentu u odnosu na odrasle. Pedijatar primarijus doktor Azra Pašalić ističe da su naučna istraživanja pokazala da djeca, usljed češćeg oboljevanja od virusnih infekcija, razviju bolji imuni sistem od odraslih. Dodaje da su naučna istraživanja takođe pokazala da su djeca nakon korone imala takozvani multisistemski sindrom i naknadno oboljevanje.“To se pokazivalo najviše na srčanom mišiću, došlo je do oboljevanja od srčanih bolesti. Rađeno je ispitivanje koje je pokazalo takozvani Kavasakijev sindrom koji se takođe često pojavljivao kao bolest. To je izliječivo zato što su kod djece i ranije bile slične bolesti, respiratorne infekcija, bolesti kardiološkog sistema, odnosno srčanog mišića i djeca su na neki način manje umirala”, navodi doktorica Pašalić.
U toku ove zime bilo je dosta oboljenja respiratornog sistema i kod djece. Ljekari naglašavaju da je važno da roditelji na vrijeme reaguju i zatraže medicinsku pomoć. “U toku zadnjih nekoliko mjeseci bilo je dosta respiratornih infekcija. Dosta djece je bilo sa upolom pluća, infekcije dišnih organa. I tu je ono najvažnije što su majke na vrijeme vodile djecu doktoru. Znamo da je bila ovih mjeseci puna i bolnica. Pojavile su se upole pluća koje smo mi liječili i majke su vodile računa da na vrijeme dovedu dijete doktoru, da uzimaju terapiju, simptomatsku ili antibijotsku, ukoliko je bilo potrebno. Još uvijek ima respiratornih infekcija koje moramo sprječavati i djecu na vrijeme voditi ljekaru da se pregledaju”, savjetuje doktorica Pašalić.
Kada su u pitanju posljedice koje je izazvala korona, naučna istraživanja će vjerovatno otkriti još neke nove detalje. Rade se i studije o efektima i posljedicama vakcinacije. Često se može čuti mišljenje i ljekara i onih koji su imali virus da je korona ostavila ozbiljne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje.
