“Preduzeće ‘Vodovod’ već deset godina ima svoj projektni biro. Time smo ostvarili značajne uštede, jer angažovanje projektantskih kuća na projektima vodovodne mreže iziskuje velika finansijska izdvajanja. Već deceniju naši stručnjaci i inženjeri svakodnevno prate sve promjene na vodovodnoj mreži, projektuju i planiraju sve projekte s cilјem pobolјšanja usluga. Zahvalјujući projektnom birou i uspostavlјanju kontrolnog centra, koji omogućava kompletan monitoring nad proizvodnjom i distribucijom vode, ‘Vodovod’ je u rangu vodećih preduzeća u Republici Srpskoj i BiH”, izjavio je Kabić.
Svjetski dan voda, 22. mart, povod je da ukažemo na neprocjenjivo bogatstvo koje imamo. Da li su i u kojoj mjeri građani svjesni značaja ovog resursa?
– U godinama koje dolaze i uz sve veće prirodne katastrofe, voda će biti jedan od glavnih ekoloških, ekonomskih i zdravstvenih pitanja. Mislim da nismo dovolјno svjesni šta znači imati kvalitetnu vodu za piće. Svojim predanim radom i edukativnim porukama prema našim građanima, konstantno pokušavamo da podignemo svijest kod njih, kako bi shvatili koliki je značaj očuvanja ovog resursa. Uvijek upozoravamo na nekontrolisanu potrošnju vode koja može da bude značajan faktor umanjenja vodosnabdijevanja odnosno vodnih resursa na teritoriji grada Prijedora. Ponekad smo primorani da djelujemo putem naših inspekcijskih organa onda kada ne možemo edukativnim mjerama, te da primijenimo represivne mjere, kako bi upozorili građane da voda treba da se troši racionalno i u skladu sa potrebama. Prethodnih godina imali smo učestale akcije čišćenja područja bunara, u saradnji sa komunalnom policijom i našim građanima. Na svu sreću, potrebe za takvim akcijama gotovo da nema. U Mataruškom polјu gdje se nalaze naše pumpne stanice, nema divlјih deponija. Rezultat je to niza akcija i mjera na podizanju ekološke svijesti kod naših građana. Svakako i da su inspekcijski organi uradili svoj dio posla.
Svjetski dan voda ujedno je i Dan prijedorskog “Vodovoda”. Kojim je sve aktivnostima obilјežen ovaj dan?
– Ovaj značajan datum za naše preduzeće obilјežavamo radom prije svega, urednom distribucijom vode i odvodnjom otpadnih voda. Zadnjih nekoliko godina uveli smo praksu da napravimo Dan otvorenih rata u “Vodovodu” za učenike osnovnih škola. Na taj način omogućavamo svim učenicima da dođu u “Vodovod”, pogledaju čime se to naše preduzeće bavi i šta radi. Dan otvorenih vrata im omogućava da obiđu Preduzeće, pumpne stanice, razgovaraju sa našim radnicima i putem nekoliko prezentacija djeci približimo značaj vode. Bez obzira u kakvom čudnom vremenu mi danas živimo, djeca su u velikoj mjeri zainteresovana i pažlјivo slušaju naša predavanja o značaju vode. Takođe, svake godine organizujemo konkurs za izbor najbolјeg literarnog i likovnog rada i podijelimo skromne nagrade.
Promotivnim aktivnostima godinama podižete ekološku svijest kod djece, ali šta je sa odraslima? Kakav je njihov odnos prema očuvanju vode i zaštiti ovog resursa?
– Trudimo se i da na odrasle djelujemo edukativno. Uz račune koje dijelimo negdje u prolјeće, uradimo bilten kojim građane nastojimo upoznati sa osnovnim ekonomskim i tehničkim pokazatelјima funkcionisanja našeg preduzeća. Naš cilј je da građane informišemo, da znaju šta to oni plaćaju. Mi ne prodajemo vodu, već distribuciju vode. Vodu iz gradskog vodovoda dobija otprilike 70 odsto građana sa teritorije Prijedora. Što se tiče starije populacije, zadnjih nekoliko godina i kod njih je značajno povećana svijest o očuvanju vodnih resursa i racionalnoj potrošnji. Kada dođe do nekog kvara na mreži, onda shvataju koliko je važno imati uredno vodosnabdijevanje i vide koliko napora naše preduzeće ulaže na održavanju vodovodne mreže.
U lјetnom periodu često pozivate na racionalnu potrošnju vode. Koliko građani slušaju vaše apele?
– Komercijalno smo preduzeće i nama bi bilo značajno, radi naših prihoda, da se voda troši više. Međutim, uvijek šalјemo drugačiju poruku. Štedite vodu da bismo je imali, štedite vodu i plaćajte račune samo po potrošnji. Kontrolisano dakle, ne prekomjerno. Za sve neke druge radnje u prigradskim naselјima ili seoskim, gdje imamo uredno vodosnabdijavanje i gdje lјudi imaju bašte, stoku, uvijek apelujemo da se koriste alternativni izvori, vlastiti izvori vodosnabdijevanja, ili bunari na primjer. Još jednom ističem da gradsku vodu treba isklјučivo koristiti za piće.
Kakvu vodu pijemo u Prijedoru?
– Prijedor ima, da tako kažem, dar od Boga, koji nam je omogućio da imamo kvalitetnu vodu kakva je naša. Voda je izuzetno kvalitetna, odnosno ima veliku PH-a vrijednost, kako se to mjeri u parametrima kod kvaliteta vode i otprilike dolazi iz bunara. Naši bunari su na dubinama od 35 do 186 metara. Bunari imaju slojeve zemlјe kroz koje prolazi krečnjak i kalcijum karbonat. Najbolјi prirodni čistač za prečišćavanje vode su ovi hemijski elementi i oni najbolјe filtriraju vodu. Do krajnjih korisnika koristimo gasni hlor. Sada je u svijetu tendencija da se taj hlor prebaci na postupak elektrolize. To su za nas ogromna sredstva, ali pratimo savremene tokove i predložićemo Gradskoj upravi i gradonačelniku da i mi krenemo sa tim načinom prečišćavanja vode u nekom narednom periodu. Imamo jednu pumpnu stanicu gdje je, pored krečnjaka i kalcijum karbonata, i kvarcni pijesak koji dodatno čisti vodu. Na toj pumpnoj stanici ne trebamo nikakvo hemijsko sredstvo koristiti za filtriranje vode, ali radi predostrožnosti, mi i na tom dijelu uvodimo dodatne prečistače. “Vodovod” dva puta mjesečno, pored vlastite laboratorije gdje radimo fizička i hemijska ispitivanja, ima ugovore o posjeti predstavnika Instituta za javno zdravstvo RS, gdje se na krajnjim tačkama uzima uzorak vode za piće koji se kontroliše u Institutu. Svi uzorci su uglavnom dobri. Desi se nekad da možda ima nekih nitrata, ali to vrlo brzo otklonimo.
Kakvo je stanje vodovodne mreže?
– Realizacijom projekta SECO, Prijedor je 2012. godine dobio dodatne količine vode i nove cjevovode, što nam je omogućilo da proširimo naše konzumno područje i rekonstruišemo postojeću mrežu, čime je kvalitet u isporuci pitke vode znatno pobolјšan. Imamo dovolјne količine vode i za proširenje vodovodne mreže spremne projekte. “Vodovod” Prijedor ima vlastiti projektni biro, jer smo mi ti koji najbolјe znamo kakva je situacija na terenu i kako izdimenzionirati cjevovode. Ti projekti su besplatni prema Gradskoj upravi. Neka projektantska kuća bi uzela veliki novac za takve projekte. Uspostavlјanjem projektnog biroa, napravili smo znatne uštede. Sada imamo mogućnost da naši stručnjaci i inženjeri prate svakodnevno sve promjene na vodovodnoj mreži. Imamo nekoliko projekata koji su toku, koje će naš projektni biro tek realizovati u narednom periodu sa cilјem pobolјšanja naših usluga prema korisnicima.
Koji dijelovi grada još uvijek nisu u sistemu vodosnabdijevanja?
– Najveći problem vodosnabdijevanja je u rubnim dijelovima grada. Sela poput Tomašice, Rakelića, Busnova, Saničana i Milјakovaca nemaju, nažalost, uredno vodosnabdijevanje, kao ni lijeva obala Sane, Ništavci, Rasavci i okolna sela na tom području. Prije nekoliko godina smo uradili istražnu bušotinu na teritoriji sela Tomašica, gdje smo našli dovolјne količine vode od 22 litre u sekundi. To je dovolјno da se izvrši uredno vodosnabdijevanje svih ovih naselјa, ali to je ogroman projekat i velika investicija. Po projektnim cijenama, koštalo bi oko 20 miliona KM. U nekom narednom periodu ćemo razgovarati sa predstavnicima Gradske uprave, pa da se započne sa realizacijom tog projekta u segmentima, onoliko koliko bude novca u gradskom budžetu, od Vlade Republike Srpske ili od drugih relevantnih institucija. Mještani ovih sela imaju veliki problem sa vodom. Postoje seoski vodovodi koji nisu održavani godinama, a raznim destrukcijama zemlјišta znatno je smanjen nivo vode u bunarima i lјudi stvarno imaju problem. Mi im pomažemo tako što u lјetnom periodu našim cisternama odvozimo vodu na ta područja. Jedino rješenje je da se što prije krene u realizaciju ovog projekta.
Da li ste zadovolјni poslovanjem Preduzeća u prošloj godini ?
– Zadovolјni smo. Prošle godine suočili smo se sa dva velika izazova. Jedan je odluka Vlade Republike Srpske o povećanju najniže plate, gdje smo morali povećati plate kako je to zakonom predviđeno. Isto tako, morali smo uvažiti sve one koji su bili u istom platnom razredu i povećati plate tih radnika. Plate su kod nas otprilike 30 odsto u ukupnim prihodima i imamo racionalan broj radnika. Trenutno je u “Vodovodu” zaposleno 100 radnika, s tim da imamo proširenje poslova na održavanju vodovodne mreže na regionalnom vodovodu Crno vrelo, gdje je potrebna radna snaga i na održavanju i na toj mreži. Po evropskom standardu daleko smo ispod crte po broju zaposlenih u odnosu na konzumno područje koje pokrivamo. Drugi izazov koji smo imali prošle godine su 72 sušna dana, gdje nije bilo kapi kiše i mnogi vodovodi u Republici Srpskoj i BiH morali su da izvrše restrikciju vode. Mi nismo radili restrikciju i nijednog trenutka nije bilo ugroženo vodosnabdijevanje. Pored svih tih vremenskih nepogoda, isporučivali smo vodu za piće svim našim građanima i nismo imali problem što se toga tiče. Nadam se da će tako biti i ove godine. Uvijek nam treba podrška u svemu što radimo da održimo uredan sistem vodosnabdijevanja, kako od Gradske uprave, tako i od naših građana da to funkcioniše kao treba.
Jeste li zadovolјni naplatom usluga?
– Prošle godine naplativost naših usluga iznosila je 99,6 odsto. To je, u odnosu na raniji period, veliki uspjeh. Kada je došlo do rekonstrukcije određenih dijelova mreže i građani su počeli dobijati uredno vodu, nije bilo problema oko naplate naših usluga. Ima i onih neodgovornih koji misle da je to resurs koji ne treba plaćati, ali zato primjenjujemo represivne mjere isklјučenja sa vodovodne mreže ukoliko se radi o velikim dugovanjima. U tim slučajevima, okrećemo se sudu, imamo odličnu vezu sa Okružnim privrednim sudom po tom pitanju. Svi oni koji ne plaćaju račun za uredno isporučenu vodu, treba da znaju da ćemo biti prinuđeni da svoja potraživanja dobijemo sudskim putem.
Da li se razmišlјa o poskuplјenju vode?
– Cijena vode nije ekonomska i ona ne pokriva sve troškove koje imaju vodovodna preduzeća. Na zadnjem sastanku smo zbog poskuplјenja električne energije, povećanja najniže cijene rada, repromaterijala i svih energenata koje koriste vodovodna preduzeća, bili primorani da tražimo određeno povećanje cijene vode. Drugi gradovi su to već uradili i dobili su odobrenje od svojih lokalnih zajednica da mogu ići u tom pravcu. Otprilike planiramo da to po računu u narednom periodu bude od 3 do 4 KM po jednom računu, dakle ne po kubiku vode, već po računu. Mislimo da to nije preveliko opterećenje na budžet građana, a našem poslovanju ti prihodi pomažu da kvalitetno održavamo sistem. Sva ta povećanja ne idu na povećanje plata ili broja zaposlenih, nego isklјučivo na održavanje sistema, amortizaciju i sve ono što prati rad vodovodnog preduzeća, a to je plaćanje obaveza, energenata i repromaterijala. Sve svoje obaveze prema radnicima, državi i dobavlјačima plaćamo na vrijeme, tako da smo jedno solidno solventno preduzeće.
Kada su projekti u pitanju, godinu ste započeli proširenjem vodovoda u Brezičanima. Šta je sve u planu do kraja godine?
– Grad Prijedor je obezbijedio sredstva, a mi projekat za naselјe Brezičani. Grad je raspisao tender za rekonstrukciju dijela vodovoda na Urijama koji nije završen prethodnim projektom SECO i radićemo mrežu od Orlovače do Garevaca. To je mreža koja je u dotrajalom stanju i koju treba pod hitno zamijeniti. Mislim da je bio jedan tender, pa je oboren zbog previsokih cijena, ali će se to u nekom narednom periodu riješiti i ove godine ćemo krenuti u realizaciju ovog projekta. U toku je i izgradnja vodovodne mreže za Veliko Palančinšte, Kafanište i Gornje Garevce.
Krajem prošle godine proširili ste kontrolni centar koji omogućava detalјan nadzor nad vodovodnom mrežom. Koliko vam je to olakšalo rad?
– Značajno je olakšalo. Mi smo sada u rangu vodećih preduzeća u Republici Srpskoj i BiH, sa monitoringom koji imamo. Imamo kompletan nadzor nad svom proizvodnjom i distribucijom vode. Dakle 24 časa dnevno pratimo proizvodnju, distribuciju i sve ono što se tiče vodosnabdijevanja. Tu dobijamo sve parametre, odnosno vidimo sve eventualne promjene u vodosnabdijevanju u toku dana. Na taj način smanjili smo broj lјudi koji su nekada bili raspoređeni na pumpnim stanicama. Sad se sve to prati preko kontrolnog centra. Takođe smo kroz penzionisanje smanjili broj radnika i napravili značajne uštede i u tom pogledu. Želim iskoristiti priliku da svim radnicima prijedorskog “Vodovoda” čestitam Dan firme. Građanima poručujem da moraju biti svjesni da vodni resursi nisu neograničeni i da se zalihe pitke vode ubrzano smanjuju. Svi zajedno moramo da je štitimo i štedimo, jer bez vode nema života.
