U noći između subote i nedjelje 30. marta kazaljke na satu pomjeramo jedan sat unazad, a to znači da ćemo te noći spavati jedan sat kraće, ali dan će trajati duže.
Ljekari upozoravaju da pomjeranje časovnika može imati i negativne posljedice po zdravlje, jer mnogi građani tada osjećaju umor, pospanost, mrzovoljnost, glavobolju, pad koncentracije pa čak i rasijanost.
Sat pomjeramo dva puta godišnje – posljednjeg vikenda u martu prelazimo na ljetnje, dok posljednjeg vikenda u oktobru počinje zimsko računanje vremena.
Mnoga istraživanja su utvrdila da pomjeranje sata donosi umor, stres, pospanost, depresiju, pojačan apetit, a povezuje se i sa srčanim tegobama, povećanjem broja saobraćajnih nesreća, povreda na radu, medicinskih grešaka i opšte smrtnosti stanovništva.
Spec. opšte medicine dr Radmila Šehić kaže za Kurir da promjena ritma i sama promjena aktivnosti utiče na nervni sistem, prije svega autonomni koji je nezavisan od naše volje.
– Neki ljudi tih dana kažu da se osjećaju malo mrzovoljnije, imaju blago izražen pad koncentracije, glavobolje, nesanicu, osjećaj zebnje, manje su tolerantni… Prisutan je osjećaj umora i neispavanosti – objašnjava dr Šehić i dodaje:
– Neki mogu imati osjećaj ubrzanog srčanog rada i treperenja u grudima, pa se uplašiti, ali to su samo adaptogeni momenti, kada se organizam navikava na ono što mu je nametnuto. Važno je reći da se organizam brzo prilagođava. Nekome je potreban jedan dan, a nekom nedjelju dana, ali sve te potencijalne tegobe su prolaznog karaktera – kaže Šehićeva i dodaje da da bi, ako se ništa zdravstveno značajno ne događa, trebalo da se ponašamo normalno, odmaramo koliko organizam traži i pridržavamo zdravih navika.
