Cijena barela sirove nafte marke “brent” za samo nekoliko dana pala je za 11 dolara, odnosno 15 odsto, i trenutno se nalazi na najnižem nivou u posljednje četiri godine, što bi, ukoliko se ove vrijednosti održe i u narednim danima, trebalo da dovede do značajnog smanjenja vrijednosti goriva na domaćim benzinskim pumpama.
Ako bi domaći distributeri naftnih derivata, ali i same rafinerije, ispoštovali nova kretanja i trendove, gorivo u Republici Srpskoj bi moglo da pojeftini za petnaestak feninga po jednom litru, te da umjesto sadašnjih 2,35 košta oko 2,20 maraka.
Ukoliko nešto pojeftini za 15 odsto, valjda bi i krajnji produkt trebalo da bude za približan procenat korigovan naniže, a jedan litar sirove nafte je za samo par dana pojeftinio za oko 13 feninga. Ove nove, eventualne, korekcije trebalo bi onda lančano da utiču i na kretanje cijena ostale robe i usluga.
Poređenja radi, zadnji put kada je barel sirove nafte koštao oko 63 – 64 dolara (februar 2021), koliko je juče koštao na berzama, cijena goriva na domaćim pumpama kretala se od 1,95 do dvije marke. Ako znamo da je u međuvremenu došlo do rasta rafinerijske marže, ali i troškova prevoza, te to ukalkulišemo u računicu, može se doći do toga da je realna cijena goriva u trenutnim okolnostima 2,20 KM po jednom litru. Ovako govori prosta matematika, ali da li će i doći do ovolikog pojeftinjenja?
Prema riječima predsjednika Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Srpske Đorđa Savića, tako nešto ipak ne treba da očekujemo. Kaže da je moguće da u narednim danima, kod određenih naftnih distributera, dođe do određenog pojeftinjenja, ali u neznatnom iznosu od svega par feninga po jednom litru. Kako je istakao, do značajnijih korekcija će doći tek ukoliko vrijednost barela nastavi i dalje da pada i približi se granici od 60 dolara.
– Ukoliko se sirova nafta zadrži na trenutnom nivou od 63 do 64 dolara, nisu realne veće korekcije cijena goriva na našim pumpama. Trenutne nabavne veleprodajne cijene goriva kreću se oko 1,72 marke. Ako ovome dodamo akcize, troškove i tarife, dolazimo do maloprodajne cijene goriva od 2,35, koliko ona i danas iznosi – objasnio je Savić.
Kaže i da je do ovog pada došlo zbog raznih strahova, ali i da, kada se zabilježe ovako strmoglavi sunovrati cijena neke robe na berzama i tržištima, u gotovo 80 odsto slučajeva već nakon nekoliko dana dođe do stabilizacije i vraćanja u normalu.
Pojedini analitičari, međutim, već godinama upozoravaju na jedan sveprisutni fenomen – brzo poskupljenje goriva kada cijene na svjetskom tržištu rastu i sporo opadanje u slučaju pojeftinjenja. I on nije vezan samo za naše krajeve. Toliko je, kako navode, čest u čitavom svijetu, uključujući i razvijene zemlje, da postoji čak i termin “raketa i perje”. Cijene rastu poput rakete, a padaju poput perja.
Inače, najnovija savršena oluja na berzama počela je da se na horizontima oblikuje 2. i 3. aprila, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo sveobuhvatan globalni napad nametnuvši opšte carine svim američkim trgovinskim partnerima, a posebno Kini, koja je najveći svjetski uvoznik nafte. Iako je energija tehnički bila pošteđena, tržišta su brzo reagovala, jer su se kod velikih igrača pojavili strahovi od globalne recesije. Drugi razlog ovog strmoglavog pada – neočekivani porast proizvodnje sirove nafte od strane pojedinih zemalja članica naftnog kartela OPЕK. Ovaj dvostruki napad ostavio je tržišta energije u šoku. Analitičari američke banke “Goldman Saks” procijenili su da je šansa za pojavu recesije sa 35 povećana na čak 45 odsto u narednih 12 mjeseci.
Predah i problemi
Prema ocjenama pojedinih analitičara, evropske ekonomije pogođene inflacijom, a koja poprima oblike hronične, na ovaj način dobile su privremeni predah. Međutim, ovo olakšanje dolazi sa upozorenjima. Еvropska centralna banka upozorava da bi trajno niske cijene mogle da destimulišu ulaganja u obnovljive izvore energije. Za članice OPЕK-a, međutim, povećanje proizvodnje predstavlja gambit visokog rizika. Saudijskoj Arabiji su potrebne cijene nafte iznad 80 američkih dolara po barelu da bi uravnotežila svoj budžet za 2025. godinu. Ova kraljevina je, inače, suočena sa projektovanim deficitom od 19 milijardi dolara.
