Veliki petak hrišćanski je spomendan na Isusove muke i smrt, a dan je kada se hrišćani širom svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na krstu. Dio je Vazmenoga trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, i jedini je dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu. Kod hrišćana post je obavezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obavezan je i nemrs.
“Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim učiteljem. Narod je smatrao da donosi nesreću ako se na Veliki petak obavljaju poslovi sa životinjama i radi na njivi, nije se palila vatra niti se tkalo, a vjerovalo se da taj koji se okupa prije zore neće biti bolestan. Na taj dan domaćice po tradiciji farbaju jaja u crveno – boju ljubavi prema Isusu, ali i u razne druge, šarene boje”, pojašnjava župnik Crkve Svetog Josipa u Prijedoru Marko Vidović.
