„Sudija u svom poslu mora isklјučiti emocije. One zaslijepe čovjeka, a to je najteže, u smislu da pošteno sudimo i da na nas niko ne utiče. To pokazuju naše odluke. Vjerujemo u istinu koja pobijedi prije ili kasnije. Svaka odluka u postupku je potpisana imenom i prezimenom sudije ili sudskog vijeća. Sudije se svaki dan hvataju ukoštac sa kriminalom i korupcijom ili rješavaju najsloženije probleme građana u fer postupcima i ne čekaju da im kažu kako da sude“, kaže Milojica za “Kozarski vjesnik”.
Da li ste zadovolјni radom Okružnog suda i sa kakvim izazovima ste se suočavali u svom radu u prošloj godini?
– Iznijeću samo neke relevantne pokazatelјe o radu Suda u prošloj godini, a na vašim čitaocima je da sami zaklјuče da li se rad Suda može ocijeniti zadovolјavajućim, jer u konačnici je bitno mišlјenje javnosti. Radi toga su i osnovani sudovi, da služe građanima ove zemlјe. Naime, u Sudu je radilo šest sudija sa predsjednikom Suda, gdje je u većem periodu Sud radio sa manjkom jednog sudije, a ostvarena norma Suda za 2024. godinu je 97,23 %. Kad se isto prevede na broj riješenih predmeta po sudiji, to je oko 218 predmeta godišnje. Svaki radni dan je sudija ovoga suda donio po jednu odluku. To je jako naporno i nosi veliku odgovornost, jer odlučujete o sudbinama lјudi. Odluke su u pravilu pisane na više strana, gdje svaka riječ ima svoju određenu težinu i poslјedice po stranke u postupku koje, u većini slučajeva, determinišu njihov dalјi život.
Kad ste već spomenuli broj predmeta, koliko ih je bilo u radu i koliko njih je riješeno?
– Sud je početkom 2024. godine imao u radu 447 predmeta, a u toku 2024. godine zaprimio je u rad još 1.253 predmeta, od čega je riješio 1.311. Na kraju 2024. godine ostalo je neriješenih 389 predmeta.
Koliko ste zadovolјni kvalitetom rada Suda, odnosno sudija?
– Ostvareni kvalitet rada sudija u predmetima Okružnog sudu u Prijedoru u izvještajnom periodu je takav da je na broj donesenih odluka na koje se može izjaviti pravni lijek 906, tako da je uloženo 130 žalbi, od čega je odbačeno 26, potvrđeno 68, preinačeno 25 i ukinutih 11. U odnosu na izloženo, može se zaklјučiti da je Sud ostvario visok nivo kvaliteta u radu.
Česte su pritužbe na dužinu trajanja postupaka. Šta nam možete reći o tome?
– Na nivou Suda, svaka tri mjeseca pravi se plan rješavanja najstarijih predmeta, kako bi se oni što prije riješili, a na što smo svi u Sudu fokusirani, tako da je na kraju godine neriješenih takvih predmeta ostalo, starijih od jedne godine 24, od dvije do tri godine 32, od četiri do pet godina sedam i od šest do devet godina ukupno 11 predmeta. Nema neriješenih predmeta koji su stariji od devet godina pred ovim sudom. Stanje je puno bolјe nego u ranijim godinama, tako da se iz godine u godinu smanjuje broj starih predmeta. Iz posebnog informatičkog programa koji mi zovemo CMS, a koji prati trajanje predmeta i relevantan je za prosječno trajanje riješenih predmeta, vidlјivo je da se na nivou Suda u prosjeku rješavaju predmeti za nešto više od pola godine, tačnije za ukupno 203 dana. To je, po nama, vrlo dobro vrijeme rješavanja predmeta, pogotovo kada se zna da se tu radi o najsloženijim predmetima. Predmeti hitne prirode kao što su npr. pritvorski, rješavaju se u par dana. Istakao bih da je u ovom sudu znatno smanjen prosjek trajanja riješenih predmeta sa 297 dana, koliko su trajali predmeti 2020. godine, na 203 dana u 2024. godini. Uvažavam da svaka odluka Suda mora biti brza, ali zaboravlјamo da mora biti i pravedna. Da bi se to postiglo, potrebno je mnogo znanja i truda, jer se najčešće radi o vrlo složenim činjeničnim i pravnim pitanjima. Odlučuje se o osnovnim slobodama i pravima građana, kao što su pritvorski predmeti, odluke u predmetima teških krivičnih djela sa jednim ili više optuženih ili predmeti parničnih postupaka u bračnim, stambenim ili velikim novčanim vrijednostima pojedinih sporova. Jako je bitno naglasiti da pred ovim sudom nije bilo predmeta u kojima je nastupila zastara vođenja kako krivičnih, tako ni prekršajnih postupaka, a gdje je zastarjelost nastupila uslјed propusta sudije ovog suda.
Strateški cilј Okružnog suda u Prijedoru je otvaranje prema javnosti. Na koji način se može postići veća transparentnost u radu?
– Kako je vidlјivo iz predočenih dobrih rezultata o radu Suda, a gdje su i sudije ovog suda ocijenjene visokim ocjenama o svom radu, žao nam je što je percepcija javnosti uopšteno o pravosuđu negativna. Upravo je to razlog da je strateški cilј ovog suda i otvaranje prema javnosti. Lošoj percepciji uveliko doprinose neargumentovani navodi u medijima i društvenim mrežama, gdje prednjače komentari koji nisu utemelјeni na relevantnim činjenicama, a dolaze od raznih autora, prije svega sklonim senzacionalizmu, koji najčešće nemaju nikakvo stečeno obrazovanje i znanje iz oblasti informisanja, a još manje iz prava. O ovome nerado govorim, međutim, velike su štete nanesene paušalnim i ovakvim istupima u medijima, našem društvu u cjelini, pa i pravosuđu. Pojedinci takvih medijskih istupa sebi daju za pravo da komentarišu šta god im padne na pamet, od ekonomije do sporta, pa i pojedina postupanja Suda i sudske odluke, a da pri tome nemaju ni osnovna znanja niti su upoznati sa zakonom koji je primijenjen u svakom konkretnom slučaju. Posebno je štetno iznošenje neistinitih činjenica, što je mnogima izvor ne tako malih prihoda koji zarađuju putem društvenih mreža. Zaboravlјa se da je to podložno ne samo građanskoj nego i krivičnoj odgovornosti, tako da svako neistinito istupanje, koje nije iznošenje mišlјenja, ima svoje pravne poslјedice. Kako su sve glavne rasprave koje vodi Sud u pravilu javne, svakom građaninu tj. javnosti je dozvolјen pristup, gdje se neposredno mogu uvjeriti u rad Suda i steći objektivnu sliku. Svakako i preko veb stranice Suda, javnost se obavještava o svim značajnijim događajima u Sudu, kao i njegovim odlukama. Upravo zbog svega navedenog, zabrinuti smo zbog paušalnih, nedobronamjernih, laičkih ocjena i komentara o radu sudova, pa i ovog suda. Nastavlјajući ovakvim negativnim trendom, u budućnosti će postajati sve teže boriti se za pravu sliku o radu pravosuđa i sa onima koji su u sukobu sa zakonom ili izgube parnicu, na ovakav način poriču smisao pravde. Želim da se zahvalim na profesionalizmu pojedinih novinara i objektivnom i tačnom izvještavanju kada je u pitanju rad Okružnog suda u Prijedoru.
Kako je biti sudija u današnje vrijeme?
– Iskreno, vrlo teško. Sudija mora isklјučiti emocije. One zaslijepe čovjeka, a to je najteže, u smislu da pošteno sudimo i da na nas niko ne utiče. To pokazuju naše odluke i mi ovo radimo, jer vjerujemo u istinu koja pobijedi prije ili kasnije. Svaka odluka u postupku je potpisana imenom i prezimenom sudije ili sudskog vijeća. To dosta govori o nama. Isto tako, sudske odluke su provjerlјive kroz žalbe, tako da se zakonitost rada sudija provjerava kroz takve postupke. Sudije se svaki dan hvataju ukoštac sa kriminalom i korupcijom ili rješavaju najsloženije probleme građana u fer postupcima i ne čekaju da im kažu kako da sude. Mislim da nam građani vjeruju, a što pokazuju predmeti pred ovim sudom koji su poslјedica njihovih tužbi, prijava i podnesaka. Nama iz pravosuđa je drago što nam naši građani vjeruju, jer se u sudnicama građanima pruža zaštita, sigurnost i vraća povjerenje u pravdu. Na kraju, a imajući u vidu bitne pozitivne pomake ovog suda u njegovom radu, sudije i predsjednik ovog suda, uz pomoć administrativnog osoblјa, će i dalјe jačati
VELIKU ŠTETU NANOSE MEDIJSKI ISTUPI LAIKA
– Velike su štete nanesene paušalnim istupima u medijima, našem društvu u cjelini, pa i pravosuđu. Pojedinci sebi daju za pravo da komentarišu šta god im padne na pamet: od ekonomije do sporta, pa i pojedina postupanja Suda i sudske odluke, a da pri tome nemaju ni osnovna znanja niti su upoznati sa zakonom koji je primijenjen u svakom konkretnom slučaju. Posebno je štetno iznošenje neistinitih činjenica, što je mnogima izvor ne tako malih prihoda koje zarađuju putem društvenih mreža.vladavinu prava na ovim prostorima.
