Katolički vjernici u nedjelјu proslavlјaju Uskrs i Hristovo uskrsnuće koje je pobjeda nad zlom, a najveći neprijatelј je smrt. Katolički praznici okuplјaju porodice, a povodom Uskrsa, njeguju se brojni običaji: od uskršnjih vatri, procesija, do bojenja i ukrašavanja jaja. Običaji već počinju srijedom takozvanom Pepelnicom kada počinje post. Veliki petak ili Strašni petak je dan kada je razapet na krstu Isus Hrist. To je dan posta i taj dan ne treba ništa raditi. Slijedi bojenje uskršnjih jaja i proslava Uskrsa, koja počinje nakon jutarnje mise.
„Naš Bog Isus Krist, sin Božiji u kojeg mi vjerujemo, je ostao. Želio je ostati trajno među nama, toga se mi spominjemo na Veliki četvrtak. On je onaj koji je mučen, ubijen, umro i uskrsnuo. Mi slavimo njegovo uskrsnuće. Pobjedu nad svakim zlom, a najveće zlo je vječna smrt. Nema toga. Mi smo spašeni. Mi, kršćani, slavimo i obilјežavamo to različitim simbolima. Vjerujemo u Isusa s kojim započinje novi život. Slavimo Isusovo uskrsnuće kao veliki događaj, bez čega nema kršćana i kršćanstva zajedno“, rekao je župnik Crkve Svetog Josipa u Prijedoru Marko Vidović.
On je katoličkim i pravoslavnim vjernicima, koji ove godine slave ovaj praznik na isti datum, zaželio sretan, radostan i blagosloven taj dan.
„Neka Isus koji je pobijedio svako zlo, pomogne nama da i mi pobijedimo ove naše od malih, do velikih zala“, rekao je župnik Vidović.
Uskrs predstavlјa najvažniji blagdan u katoličkom kalendaru, a uz njega se vežu brojni običaji koji obogaćuju duhovno i društveno živlјenje. Tradicionalne aktivnosti, poput bojenja jaja, pripreme specijaliteta kao što su pinca i šunka, često se prenose s generacije na generaciju. Ovi običaji omogućuju porodicama da provode kvalitetno vrijeme skupa. Porodičnu povezanost dodatno jača običaj okuplјanja za uskršnjim stolom, gdje se dijele priče, smijeh i uspomene. Ovaj ritual takođe pruža priliku za izražavanje zahvalnosti i lјubavi jedni prema drugima, što doprinosi opštem osjećaju zajedništva unutar porodice.
