Ovogodišnja pčelarska sezona je uveliko počela, a kako je proljeće krenulo, pčelari na ovim prostorima ne očekuju medonosnu godinu. Na dobar razvoj pčelinjih društava negativno su uticali kasni proljetni mrazevi, kiše i niske temperature. Pored toga, na razvoj pčela i njihovu sposobnost da naprave značajnije količine meda, u pozitivnom ili negativnom smislu utiču i pčelari. Ima pčelara koji su ostali bez priličnog broja pčela, ima čak onih koji su ostali bez svih pčela. Međutim, s obzirom na prošlogodišnju komplikovanu godinu, koja je bila sušna i pretopla, realni gubici treba da se kreću između 15 i 20 procenata. I to je uglavnom kod pčelara koji su znali što treba uraditi u vrijeme te nepogode. Kad je suša, isto je nepogoda, kao i kiša. Znači, tad treba pčelama pomoći. Jer kad je 50 temperatura na suncu, niti ima polena ni nektara. Prema tome, nedostatak polena je prouzrokovao velike gubitke. Uglavnom najveće. A dobrim dijelom i pčelari su zaslužili zato što su dozvolili da varoa napravi havariju koju inače skoro svake godine pravi”, ističe dugogodišnji pčelar i apiterapeut Branko Končar.
Ni ove godine pčelari u našim krajevima neće moći ozbiljnije da računaju na bagremovu pašu s obzirom da su kasni proljetni mrazevi napravili veliku štetu. Loši vremenski uslovi usporili su radove u pčelinjaku pa se pčelari na osnovu znanja i iskustva moraju prilagođavati postojećim uslovima. “Do sada smo već trebali razviti društva da u drugom sanduku, u drugom nastavku, bude makar polovina pčela i donji sanduk pun. Pravimo one rotacije i to je jedan i po nastavak pun pčela tako da one mogu dobro da uđu u pašu. To se radi od 1. marta. Moramo pogledati imali li hrane, treba li ih organizovati itd. Vrlo je važno takođe da se satne osnove dodaju na izgradnju. Važno je zbog toga što pčele kad su od 8 do 12 dana starosti najviše izlučuju saće. Međutim, ako nemaju gdje da ga ugrade, one ga bacaju na pod. Onda zapošljavaju one pčela koje održavaju higijenu da to iznose. To znači da pčelar pravi problem na taj način što nije obezbijedio da one imaju gdje graditi saće. Do sada, recimo, trebalo bi da su izgradile 2-3 satne osnove, naravno one pčele koje su uredne. Međutim, one koje su slabe, to i nisu proizvodna društva”, naglašava Končar.
Pčelari naglašavaju da u ovoj godini ne treba očekivati značajniji unos nektara i proizvodnju meda. Končar poručuje da se pčele uvijek opravdaju i da nikada ne ostaju dužne, naglašavajući da će i u najlošijoj godini one kroz med vratiti ono što je u njih uloženo.
